Utilizamos "cookies" para brindarte una mejor experiencia y es de gran importancia. Al utilizar nuestro sitio web, debes estar de acuerdo con nuestra política de cookies.

7 činjenica koje niste znali o vitaminu C.jpg

7 činjenica koje niste znali o vitaminu C

publicado en 10 Nov 2016, u Zdrav životni stil , Da li ste znali?

Vitamin C, koji je poznat kao snažan imunostimulator, je otkrio i izolovao iz zelene paprike Albert Sent-Đerđ, mađarski biohemičar i fiziolog, 1928. godine. Za otkriće je 1937. godine dobio Nobelovu nagradu iz oblasti medicine.

Sa prvim hladnim danima, većina poseže za vitaminom C kako bi osnažila organizam. Prva asocijacija na ovaj snažan antioksidant jeste da je to moćan lek protiv virusa i prehlade

Ovaj vitamin ili askorbinska kiselina se bori sa bakterijama u organizmu dok ih potpuno ne uništi, pojačavajući otpornost organizma prema infektivnim bolestima. Igra važnu ulogu u ćelijskom disanju, regeneraciji vezivnog tkiva i procesu zarastanja rana, sintezi hormona i repsorpciji gvožđa, i pojačava produkciju crvenih krvnih zrnaca.

Međutim, vitamin C doprinosi dobrom zdravlju organizma i na druge načine o kojima često nismo dovoljno informisani. 

Pročitajte na koje sve načine ovaj vitamin pomaže našem organizmu i održava naše zdravlje. 

Vitamin C je antistres vitamin 

Da vitamin C ima antistresno delovanje prvi je otkrio dvostruki nobelovac Linus Pauling, američki hemičar i biohemičar. Prema njegovim istraživanjima, terapija povećanim unosom ovog vitamina pomaže kod smanjenja stresa i stabilizacije hormona.

Danas se zna da vitamin C poboljšava raspoloženje i utiče na smanjenje anksioznosti.

Kako to tačno vitamin C pomaže? 

U situacijama kada se u organizmu nalazi velika količina bakterijskih toksina, količina vitamina C opada u kori nadbubrežne žlezde, koja je druga po redu po visini koncentracije ovog vitamina.

Nadbubrežna žlezda proizvodi kortizol, hormon koji nadzire glad, varenje, krvni pritisak, budnost i san, i fizičku aktivnost. Kada je nivo vitamina C smanjen, normalno reagovanje nadbubrežne žlezde je poremećeno, te je i nivo lučenja kortizola poremećeno. Vitamin C pomaže normalizaciji nivoa ovog hormona koji se oslobađa prilikom stresa i koji uzrokuje mnoge zdravstvene probleme, podstičući smanjenje proizvodnje kortizola. 

Stres, i psihički i fizički, iscrpljuju vitamin iz žlezde, koji se onda crpi iz ostalih skladišta u telu. Da bi se održavalo normalno funkcionisanje nadbubrežne žlezde, potrebno je održavati optimalnu vrednost nivoa vitamina C. gde ima najviše vitamina C.jpeg

Vitamin C je osnovni sastojak za zdravu kožu

Vitamin C pomaže pri stvaranju i održavanju kolagena - proteina koji je neophodan za regeneraciju tkiva, za zdrave i jake kosti i zube, i zdravu kožu.

Ovaj lepljivi, vlaknasti protein održava i osigurava strukturu vezivnih tkiva, neophodnih za rast i zdravlje kostiju, kože i tetiva ali i za formiranje krvnih sudova. Koža je, kao što znamo, prva zaštita organizma od bakterija i virusa. Tako vitamin C doprinosi da koža bude zdravija, dok sprečava i pojavu bora. Na isti način čuva i štiti kosu - pa zato, hranite i kosu i kožu iznutra.

Vitamin C štiti oči

Vitamin C, pored toga što pomaže regeneraciji vitamina E, jača krvne sudove oka jer povećava protok krvi do očiju, održavajući sočiva zdravim i čistim. Na taj način on pomaže u borbi protiv katarakte i smanjuje rizik od pojave iste. Takođe, kako pomaže da se spreči formiranje slobodnih radikala (toksičnih molekula kiseonika) i da nastane oksidativni stres, vitamin C usporava degenerativne procese u retini oka. 

Ljute papirke imaju dosta vitamina C.jpgOksidativni stres na mnogo načina šteti našem organizmu jer utiče i na nastanak brojnih oboljenja. Vitamin C se u borbi protiv oštećenja i oboljenja oka pokazuje kao snažan saveznik. 

Vitamin C sagoreva masti

Vitamin C je važan faktor u sagorevanju masti bilo da se borite sa omraženim masnim naslagama na bokovima, zadnjici, ili stomaku ili sa nataloženim mastima po krvnim sudovima, koje povećavaju rizik od infarkta. Kako?

Ključnu ulogu u sagorevanju materije igra karnitin, belančevina koja se pomoću vitamina C stvara u jetri od aminokiselina metionina i lizina. Vitamin C pomaže stvaranju karnitina koji prenosi masne kiseline u ćelije gde se mogu iskoristiti za sagorevanje materije. Ovako se uz pomoć vitamina C, masnoće u telu pretvaraju u pogonsko gorivo.

Najviše vitamina C ima u guavi

Velike količine vitamina C se nalaze u svom svežem voću i povrću, međutim, nasuprot mišljenju većine, citrusi nemaju najviše količine vitamina C.

Najviše vitamina C ima u guavi, 228,3 mg. Pomorandža i limun imaju oko 50 mg u 100 grama, dok jagode imaju samo 59 mg. 

Guava ima najviše vitamina C.jpg

Koje povrće i voće je najbogatiji izvor ovog vitamina? Pogledajte listu koje prikazuje količinu vitamina u 100 grama.

  • Šipak - 1025 mg
  • Zelena ljuta paprika - 244 mg
  • Crvena i žuta paprika - 190 mg
  • Peršunov list - 166 mg
  • Crne ribizle - 136 mg
  • Brokoli - 90 mg 
  • Kivi - 92 mg  
  • Karfiol - 80 mg 
  • Kelj - 59 mg

Individualne potrebe ljudi za vitaminom C se razlikuju

Unos potrebne količine vitamina C zavisi od starosne dobi i zdravstvenog stanja pa je moguće da je jednoj osobi potrebna mnogo veća količina vitamina C, i do 10 puta veća, nego nekoj drugoj osobi koja je zdravija.

U proseku osobe koje se relativno zdravo hrane dnevno kroz hranu unesu od 60 do 100 miligrama vitamina C. Ali se, na primer, pušačima savetuje da unose veće količine vitamina C jer jedna popušena cigareta uništava od 25 do 100 mg vitamina C u organizmu.

Prema poslednjim istraživanjima, preporučeni dnevni unos vitamina C koju odrastao čovek treba da unese iznosi 110 mg dnevno.

paprika je bogata vitaminom C.jpg

Vitamin C podstiče metabolizam

Vitamin C učestvuje u svim procesima metabolizma. On ima ulogu katalizatora i pokreće veliki broj različitih funkcija u telu, kao što je razmena šećera i masti. Kada vitamin C preko krvi dospe u mitohondrije, on dodatno pomaže da se pokrene enegrija koja je neophodna telu da funkcioniše. Pošto Vitamin C pomaže telu da apsorbuje kalcijum, koji ubrzava metablizam, vitamin i mineral zajedničkim snagama rade na ubrzavanju metabolizma.

Tokom skladištenja i kuvanja gubi se i do 90 posto dejstva vitamina C. 

Naš organizam ne može da sintetiše vitamin C, pa je potrebno da se on svakodnevno unosi putem hrane.

Dnevne doze je najbolje rasporediti u toku dana jer naše telo koristi vitamin C ubrzo nakon što ga primi. 

Najefikasnije je unositi vitamin C kroz sveže voće i povrće. Isto tako, organsko voće i povrće sadrži i do 60% više vitamina i minerala nego hrana koja je proizvedena na konvencionalni način.

 

Únete ahora o Ingresa para dejar un comentario

seguramente te interesa:

¿Eres un organismo certificado? Unete como compañía