This website or its third-party tools use cookies to collect data that helps us improve the website. If you want to know more, please refer to our Cookie Policy. By closing this banner, scrolling the page, clicking a link or continuing to browse otherwise, you agree to the use of cookies and our Privacy Policy. If you want to withdraw your consent, go to your settings.

apples-1004886_1280.jpg

Zaista, šta je to organska hrana?

publicat la 21 Apr 2016, în Organska hrana

Lord Nortborn, britanski agronom, prevodilac i pisac, je prvi put upotrebio reč "organska" u svojoj knjizi „Pogled na zemlju" (1940) da opiše ekološki prihvatljiv metod poljoprivrede. Dakle, koja hrana nosi epitet organska?

Pre početka agrarne revolucije, sva hrana je bila organska - gajila se na prirodan i ekološki način. 

Danas, ovaj termin dovodi do brojnih diskusija i zabluda.  

Da bismo znali ZAŠTO je organska hrana zdrava za nas i kako podržava biljni i životinjski svet i našu okolinu, svakako moramo prvo odgovoriti na pitanje ŠTA je hrana koja nosi epitet organski.

Termin je prvi put upotrebio Lord Nortborn, britanski agronom, prevodilac i pisac, u svojoj knjizi „Pogled na zemlju" (1940) i koristio ga je da opiše ekološki prihvatljiv metod poljoprivrede.

On je uveo koncept savršene farme gde je farmu smatrao jednim organizmom u kojem poljoprivrednik ima ulogu da optimizira recikliranje resursa i procesa. Prema Nortbornu, savršena farma je holistički i ekološki uravnotežen pristup poljoprivrednoj proizvodnji. 

Pa da krenemo do svojevrsne definicije koju bismo mogli da ponudimo:

Organska hrana je hrana koja su proizvedena po ekološkim principima, dakle, uz poštovanje zakona prirode i zdravlja ljudi. Samim tim, organske namirnice se proizvode i moraju biti proizvedene na zdravom zemljištu i u ekološko ispravnim uslovima.

 U Zakonu o organskoj proizvodnji u Srbiji (”Službeni glasnik RS”, broj 30/10 od 7.5.2010) stoji sledeći opis:

Organski prozvod jeste svaki proizvod koji je proizveden i označen u skladu sa ovim zakonom i propisima donetim na osnovu njega. 

Po čemu se organska hrana razlikuje od hrane koja je proizvedena na konvencionalan način?

Organska hrane i namirnice se razlikuje od konvencionalnih proizvoda na prvom mestu po intenzivnijem mirisu i boljem ukusu jer je organska hrana uzgajana bez:

  • aditiva
  • veštačkih boja i aroma
  • konzervanasa
  • emulgatora
  • antibiotika
  • hormona
  • lekova
  • GMO
  • nekog tipa zračenja

Intenzivniji i bolji ukus organske hrane nije jedini razlog zašto ogranske namirnice postaju prioritet mnogima.

Organska hrana ima i visoku nutritivnu vrednost koja se ogleda u povećanom sadržaju vitamina i minerala i višestruko smanjen sadržaj zagađivača u odnosu na konvencionalne proizvode. 

Istraživanja pokazuju da organski proizvodi sadrže čak:

  • 63% više kalijuma
  • 73% više gvožđa
  • 125% više kalcijuma
  • 60% više cinka.

Tako na primer, organsko grožđe sadrži više resveratrola, tog čudotvornog antioksidanta, jer se u proizvodnji organskog grožđa ne koriste veštačke aditivi i pesticidi. 

Resveratrol je jedan od najdragocenijih sastojaka ljuske i semenki crnog i belog grožđa koji se proizvodi kao reakcija na bakterijsku infekciju. Odsustvo hemikalija čini organsko grožđe izuzetnim izvorom ove prirodne komponente.    

Benefiti organske hrane se ogledaju i u činjenici da organska proizvodnja podržava i promoviše zdrav agrosistem, biodevirzitet, biološke cikluse i biološku aktivnost zemljišta, kako bi se obnavljao, unapređivao i održavao ekosistem. Za organsku proizvodnju karaketristično je racionalno korišćenje prirodnih resursa ali i korišćenje modernih naučnih saznanja o prirodnim zakonitostima.

Koje su prednosti organske hrane?

Kvalitet i bezbednost. Organska hrana ima povećanu bilošku i nutritivnu vrednost, dakle, veći sadržaj šećera, vitamina C, karotinoida i veće količine antioksidanata i minerala kao što su gvožđe, kalcijum, magnezijum, a manji sadržaj štetnog NO3.

Hrana bez aditiva i pesticida. Organska hrana ne sadrži sintetičke aditive i pesticide.

Zabrana upotreba genetske modifikacije. Genetski modifikovani organizmi i njihovi proizvodi su zabranjeni u organskoj poljoprivredi.

Zabranjena upotreba antibiotika. Antibiotici, kao aditivi koji se dodaju hrani radi ubrzavanja rasta životinja, izazivaju rezistentnost bakterija na dejstvo antibiotika, i kod životinja i kod čoveka. U organskoj proizvodnji je zabranjena upotreba antibiotika.

Zaštita životne sredine i briga o životinjama. Organska poljoprivreda održava stabilnost ekosistema podržavajući organsku floru i korisne insekte. Uz minimizirano zagađenje životne sredine, organska proizvodnja ne deluje štetno na čoveka i njegovo prirodno okruženje, za razliku od konvencionalne poljoprivrede. Organska proizvodnja brine o životinjama jer se iste uzgajaju u prirodnim uslovima.

Visoki standard i redovne kontrole. Organska proizvodnja je kontrolisana proizvodnja -  u Republici Srbiji regulisana je Zakonom o organskoj proizvodnji (”Službeni glasnik RS”, broj 30/10 od 7.5.2010. god.), koji je stupio na snagu 1.01.2011. godine. Sistem kontrole organskih proizvoda u Srbiji je uspostavljen po ugledu na sistem kontrole koji je propisan regulativama EU, i to Uredbom Saveta (EZ) br. 834/2007 i Uredbom Komisije (EZ) br. 889/2008.

Organska poljoprivreda se razvila i razvija se sa aspekta zaštite životne sredine i zdravlja ljudi i kao takva je usmerena na budućnost.

 

Cont nout sau Autentificare pentru adăugare comentariu

S-ar putea să vă intereseze:

Reprezentați o autoritate de certificare? Înscrie-te ca autoritate