This website or its third-party tools use cookies to collect data that helps us improve the website. If you want to know more, please refer to our Cookie Policy. By closing this banner, scrolling the page, clicking a link or continuing to browse otherwise, you agree to the use of cookies and our Privacy Policy. If you want to withdraw your consent, go to your settings.

sea-beach-holiday-vacation.jpg

Vitamin D dilema: kako zaštiti kožu a dobiti dovoljne količine vitamina?

published on 25 Aug 2016, in Zdrav životni stil

Danas je poznato da vitamin D ima značajnu ulogu za normalno funkcionisanje organizma, kao i za prevenciju. Zašto nam je potreban vitamin D? Kako da zaštite kožu a da dobijte potrebnu dnevnu količinu ovog sunčanog vitamina?

Vitamin D se prepoznaje kao vitamin suštinski za psiho-fizički razvoj. Naša koža proizvodi vitamin D kada je izložena sunčevoj svetlosti, što je i jedini siguran način da dobijemo dovoljne količine vitamina. Međutim, prekomerno izlaganje suncu može da našteti koži i uzrokuje veće i ozbiljnije zdravstvene probleme. 

Kako rešiti ovu dilemu? 

Postoje dva prirodna vitamina D:

- vitamin D3 koji nastaje dejstvom sunca na kožu

- vitamin D2 koji sadrže neke namirnice

U našem organizmu se najviše nalazi vitamina D3, dok se on u malim količinama unosi hranom što je nedovoljno da se zadovolji potrebna količina na dnevnom nivou. 

Treći način da unesemo dovoljne količine vitamina D je putem farmaceutskih preparata - suplemenata

Koža sintetizuje vitamin D pri kontaktu sa sunčevim UV zracima, odatle je vitamin D i dobio nadimak sunčani.

Međutim, samo koža koja nije zaštićena kremom za sunčanje će sintetizovati vitamin D.

Kako većinom štitimo kožu od sunca zaštitinom kremom, u velikom broju slučajeva mi uopšte ne dobijamo dovoljnu količinu vitamina D čak iako provedemo dosta vremena na suncu.

Zaštitna krema smanjuje proizvodnju vitamina D, a kreme za sunčanje čak i sa zaštitnim faktorom 8 (SPF 8) blokiraju stvaranje vitamina D za 95%. 

Problem se krije u tome što je sunce štetno za kožu ukoliko ne znamo da se zaštitimo na pravi način. Sa druge strane, sunce nam je neophodno da bi uneli dovoljne količine vitamina D.  

lako prekomerno izlaganje sunčevim zracima povećava opasnost od pojave melanoma i teškog oblika raka kože, umereno izlaganje sunčevim zracima i snabdevanje vitaminom D može zaštititi od ovog malignog oboljenja. 

Najveća je korist ako se svaki dan provede od 10 do 15 minuta na suncu između 11-15 časova i to bez zaštitne kreme.

Da biste dodatno zaštiti kožu, prvi korak je da budete sigurni koji je vaš tip kože. U tome vam može pomoći Fitzpatrik Skala, najprihvaćeniji i najzastupljeniji metod za klasifikaciju fototipova kože. Skala je prvobitno obuhvatala samo 4 tipa kože, ali je kasnije modifikovana.

tipovi kože.png    

Prema poslednjim istraživanjima dovedene su u pitanje do tada preporučene dnevne doze vitamina D koje su ustanovili naučnici sa Medicinskog Instituta u Americi.

Oni su preporučivali do 600 IU (internacionalnih jedinica) dnevno za ljude do 70 godina koji su optimalnog zdravlja, i 800 IU za ljude starije od 70 godina.

Istraživanje objavljeno 2015. godine tvrdi da je ova količina daleko niža od količine koja bi trebalo da se unese u toku dana, i ona sada iznosi i do 10.000 IU.

Ako uzimamo suplemente, potrebna količina vitamina D3 koja će da zadovolji naše dnevne potrebe iznosi od 1000 do 2000 IU. 

Zašto nam treba vitamin D?

Može se reći da kalcijum i vitamin D ne mogu jedan bez drugog i svugde "idu zajedno".

Našem telu je potreban vitamin D jer mu pomaže da absorbuje kalcijum i fosfat. Deficit ovih minerala rezultira u mekšim i slabijim kostima, i može dovesti do različitih deformiteta. 

Kod dece nedostatak vitamina D može da dovede do rahitisa

Kod odraslih dovodi do osteomalacije, pojave koja je uzrokovana gubitkom mineralnog sadržaja kostiju. Osteomalacija se odlikuje bolovima u kostima i kičmi i slabošću u mišićima a javljaju se i deformiteti u vidu krivljenja dugih kostiju i kičme.

Nedostatak vitamina D povezuje se porastom rizika od srčanog i moždanog udara.

Kada su količine vitamina D u telu optimalne, ovaj vitamin pomaže u sprečavanju nastanka raka dojke i debelog creva, multiple skleroze i kardiovaskularnih bolesti a utiče i na bolje raspoloženje

zaštita kože.jpeg

Kako da znamo koliko nam zaista treba vitamina D? 

Iako postoje definisane preporučene količine vitamina D, pored prirodne pigmnetacije, izračunavanje UI zavisi i od drugih faktora, kao što su:

- Navika u ishrani i dijete - vegani i oni koji su netolernatni na laktozu imaju problema da unesu dovoljne količine vitamina D. 

- Starosno doba - sa starenjem i koža gubi mogućnost da sintetiše vitamin D

- Godišnje doba i geografska širina - sa hladnijim vremenom dolazi i veća potreba za vitaminom D. Nedovoljan intentzitet UV zraka je takođe karakterističan za pojedine geografske širine 

- Zatvoren prostor - ako se provodi dosta vremena u zatvorenom prostoru u toku dana, verovatnoća je da vam fali vitamina D 

Ukoliko niste sigurni koliko vam je potrebno vitamina D, najbolje je da testom krivi proverite količine, i da se potom konsultujete sa doktorom.    

Kako da znam koliko je sunce jako? 

Pravilo senke

Ako želite da budete sigurni koliko je sunce jako, sve što treba da uradite je da pogledate svoju senku, ako je kraća od vaše visine to je znak da su UV zraci veoma jaki.  

U kojoj hrani ima vitamina D?  

Hranom u organizam možemo uneti samo 20 posto dnevnih potreba vitamina D.

Vitamin D je dominantan u hrani životinjskog porekla i možemo ga naći u sledećim namirnicama:

  • Som
  • Skuša
  • Losos
  • Sardine
  • Tuna
  • Jegulja 
  • Riblje ulje
  • Ikra
  • Goveđa jetra
  • Jaja
  • Punomasni mlečni proizvodi (maslac, jogurt, kravlje mleko, neki sirevi)
  • Pečurke
  • Avokado
  • Morske alge

Salmon.jpg

Kako se telo ponaša ako nema dovoljno vitamina D?

Ako malo obratimo pažnju na znakove koje nam telo šalje, možemo da prepoznamo da nam nedostaje vitamina D.

Tako, velika je mogućnost da vam nedostaje vitamina D u sledećim situacijama:

  • Dobijanje na težini
  • Bol u leđima i zglobovima
  • Manji prelomi i problemi sa kostima
  • Slabost i grčevi u mišićima
  • Umor i slabost
  • Loš imunitet (česte prehlade ili virusi)
  • Nizak nivo kalcijuma
  • Česte promene raspoloženja, razdražljivost i utučenost

Naše telo samo reguliše proces stvaranja vitamina D iz sunčevih zraka, te ne može doći do “predoziranja” i prezasićenja.

Međutim, telo može da reaguje ako se konzumira suplement vitamina D u velikim količinama.

Ukoliko nismo obazrivi i ne štitimo kožu na pravi način dok vreme provodimo na suncu zimi, sunce može biti podjednako štetno za kožu koliko je štetno i leti.

Za zimu su česte pojave umor, malaksalost, i depresija upravo zbog nedostaka sunčevih zraka. Kako ne možemo dobiti dovoljne količine iz hrane, preporučuje se da iskoristimo svaki sunčan zimski dan, i provedemo nekoliko sati na svežem vazduhu i suncu.   

Kako od oko 30,000 gena koji se nalaze u našem telu, vitamin D utiče na približno 3,000, potrudite se da unosite potrebne dnevne količine vitamina D.

Vitamin D je vitamin koji ima značajnu ulogu za normalno funkcionisanje našeg organizma, kao i za prevenciju raznih oboljenja.

 

 

Join now or Login to leave a comment

You might be interested in:

Are you a certification body? Join as company