Utilizamos "cookies" para brindarte una mejor experiencia y es de gran importancia. Al utilizar nuestro sitio web, debes estar de acuerdo con nuestra política de cookies.

zene u poljoprivredi.jpeg

Žene u organskoj poljoprivredi: Uzori koji svakodnevno motivišu

publicado en 07 Mar 2018, u Da li ste znali?

Upoznajte žene bez kojih danas ne bismo imali ono što se zove organska hrana. Od 19. veka sve do danas, upravo ovim ženama možemo da zahvalimo što nam je najzdravija hrana dostupna.

Da li ste znali da žene danas čine 40 posto svetske poljoprivredne snage?

Ovaj broj žena uspe da proizvede čak polovinu hrane koja se pojede na čitavoj planeti. Da, žene se mogu nazvati stubom koji hrani ceo svet, ali do tog epiteta su prošle dugačkim i trnovitim putem.

Ali što je najvažnije, ne odustaju.

Ne odustaju jer imaju uzore koji im svakodnevno potvrđuju da mogu.

To im potvrđuje lejdi Iv Bolfur (1899-1990), žena koja je prva postavila temelje razvoju organske poljoprivrede. Lejdi Iv je radila na farmi, podučavala druge organskoj poljoprivredi i bila inicijator prvih pokreta posvećenih organskoj proizvodnji.

eve bolfur.jpg Photo: Pinterest - Lejdi Iv Bolfur na traktoru (Lady Eve Bolfur)

 

Bila je jedna od prvih žena koja je uspela da studira poljoprivredu, a njene ideje su inspirisale formiranje organizacije “Soil Association” u Engleskoj i kasnije IFOAM, internacionalnu organizaciju za organsku poljoprivredu. Pisala je, radila na farmi i podučavala do kraja svog života.

Značajan doprinos dala je i Amerikanka Rejčel Karson (1907 – 1964), budući da je upravo ona skrenula pažnju na štetu koju nam mogu naneti sintetički pesticidi.

Karijeru je počela kao nautički biolog, a pedesetih godina prošlog veka postala je i pisac, često pišući o morskim dubinama, flori i fauni.

rachel carson.jpg Photo: alleghenyfront.org - Rejčel Karson (Rachel Carson)

 

No, u svojoj knjizi “Silent spring” (Tiho proleće) iz 1962. godine opisuje štetne efekte pesticida na životnu sredinu što je i podstaklo organizovanje prvih ekoloških pokreta. Kažu da nije prva koja je to uradila, ali je to uradila tako da su rezultati naučnih istraživanja bili jasni širokom auditorijumu.

Otvorila je put organskoj poljoprivredi.

U Srbiji, međutim, nema organskog proizvođača koji makar jednom nije iskoristio savet profesorke Branke Lazić, jedne od prvih žena koja se aktivno zalagala, i koja se i dalje zalaže da podstakne organsku proizvodnju u Srbiji.

Posebnu pažnju daje ženama. A naročito onim iz ruralnih predela kojima želi da omogući lakši ulazak u poljoprivredu i šansu za pokretanje sopstvenog biznisa.

branka-lazic.jpg Photo: Vojvođanski organski klaster - Profesorka Branka Lazić

 

U okviru projekta Organska poljoprivreda - šansa za sve, obučila je 1500 žena i formirala otvorene škole za žene u organskoj proizvodnji.

Uprkos svojim poznim godinama, profesorka Lazić je i dalje na raspolaganju svima koji pokažu interesovanje da započnu svoje organske bašte, gaje organsko povrće, ali i saznaju kako da se izbore sa svim nedaćama koje organska poljoprivreda nosi.

Sve to, profesorka radi otkako je davne 1960. godine završila Poljoprivredni fakultet u Novom Sadu. Predavala je povrtarstvo, bila šef katedre, a sada je profesor emeritus.

Ona i dalje istražuje, piše i razvija metode organskog uzgoja. Akcenat stavlja na bio-bašte.

Šta mogu još mogu žene danas?

Prema podacima UN-a, kada bi se većem broju žena na svetu dale jednake šanse i resursi za rad u poljoprivredi, predviđa se da bi čak 150 miliona ljudi bilo izvučeno iz siromaštva.

Tu statistiku grade polako i uzori iz naše neposredne okoline koji svojim radom i zalaganjem motivišu i podstiču na promene.

Upoznajte Zoricu Milošević, vlasnicu Biofarme Milošević iz okoline Svilajnca.

Zorica nas je sve zadivila svojim podvigom kada je uprkos višedecenijskom stalnom poslu odlučila da krene ispočetka i to kao proizvođačica organske hrane.

Krenula je od nule, učeći ponovo, ponovo u klupi gledajući profesora iza katedre. Nakon nekoliko godina formalnog obrazovanja, osmelila se da uđe u period konverzije i svoje bašte pretvori u organske.

zorica milosevic.jpg Photo: Zorica Milošević

 

Danas ima na desetine sorti povrća i to tokom cele godine. Ne samo to, Zorica je svoje imanje otvorila za sve posetioce i one koji žele da da vide kako izgleda organska proizvodnja i šta sve zahteva.

Obuke, edukacije i praksa se već uveliko odvija na ovoj biofarmi.

“Najponosnija sam što kupcima u svakom pogledu mogu predstaviti vrhunsku proizvodnju i proizvode koje mogu i sami videti na našem imanju. Otvoreni smo za sve posete zainteresovanih kupaca koji žele da vide kako izgledaju naše parcele, ali i da sami učestvuju u branju i pripremanju povrća”, izjavila je Zorica za OrganicNet.

Upoznajte Nadu Letić, suvlasnicu poljoprivrednog gazdinstva Letić i inicijatorku udruženja za proizvođače organske hrane - Organski sad Novi Sad

Nada već 10 godina zajedno sa svojom porodicom održava i razvija svoje gazdinstvo u okolini Novog Sada. Uspešno proizvodi različite vrste povrća i voća, a sve češće je u ulozi edukatora i inicijatora različitih događaja posvećenih organskoj proizvodnji.

Na čelu udruženja Organski sad - Novi Sad, Letići okupljaju brojne proizvođače koji stoje na raspolaganju kako kupcima koji žele više da se informišu o organskoj hrani tako i onima koji tek razmišljaju da se upuste u proces organske proizvodnje.

IMG_1478.JPG Photo: Nada Letić

 

Nada je ujedno i organizator jedne od većih manifestacija u Vojvodini kada je u pitanju organska i prirodna hrana - Dan organskih farmi.

Upoznajte Anu Dolovac - studentkinju organske poljoprivrede koja uspešno prenosi znanje na svoje organske voćnjake

Iako mlada, Ana zajedno sa svojom porodicom uspešno vodi imanje koje u svojoj ponudi ima voće, povrće, žitarice, ali i izvrsne sokove i džemove. Nije joj stran nijedan posao. Često se uključuje u samu organizaciju. Razume se u sadnju i setvu, a najviše je zadužena za promociju i prodaju.

ana dolovac.jpg Photo: Ana Dolovac

 

Ipak, naglašava kako joj i dalje potrebno dosta znanja i iskustva.

“Kroz teoriju učimo na koji način najbolje možemo da postignemo rezultate u poljoprivredi, međutim u praksi ne možemo sve da primenimo kao što piše u knjizi. Imala sam sreće da sam sve što učimo mogla da proverim i primenim na salašu. Veliki značaj za moje obrazovanje imale su i posete drugim farmama u zemlji i inostranstvu - upijanje znanja i iskustva na ovaj način zaista je neprocenjivo”, rekla je Ana za OrganicNet.

Zorica, Nada i Ana su samo deo pozitivnih primera sa kojima smo imali priliku da porazgovaramo i saznamo nešto više o njihovoj svakodnevici i borbi da svoj uspeh pripišu šansi drugima da jedu zdravo.

No, nisu svi pozitivini primeri iz proizvodnje, još nam je draže kada dolaze iz prosvete iz svakodnevnog kontakta sa decom.

Eko - bašta u školi na Čeneju kod Novog Sada uspešan je neformalni projekat koji je pokrenula učiteljica Vesela Mačkić.

Deca uzgajaju voće i povrće, uče i stiču navike da se hrane zdravo. Primer ove škole uspeo je da se proširi i na mnoge druge koje su tražile kontakt učiteljice iz Čeneja.

“Ukoliko škola ima uslove da mali deo dvorišta, a verujem da većina škola ima te uslove, preuredi i prilagodi potrebama bašte, to bi bio svakako dobar početak. Učenici uživaju u aktivnostima sadnje, negovanja i održavanju biljaka”, rekla je učiteljica Vesela za OrganicNet.

Osim individualnih primera, sve je više lokalnih inicijativa koje za cilj imaju osnaživanje i podsticanje žena da započnu svoje poslove.

Šta se sve može učiniti za žene?

Ženama su i dalje potrebna veća prava, podrška i sigurni izvori kreditiranja, izvori znanja, obuke i saveti.

Prvi korak ka boljim uslovima žene u Srbiji su dobile krajem 2017. godine kada im je konačno priznato pravo da kao vlasnice poljoprivrednog gazdinstva koje plaćaju porez mogu da dobiju plaćeno porodiljsko odsustvo i naknadu za negu deteta.

Ovo je samo jedan od napora da se poboljša položaj žena i utoliko olakša život na selu. Međutim, prema podacima sa kojim raspolaže državni Zavod za statistiku, svega 20 odsto žena u Srbiji ima gazdinstvo na svoje ime, dok je u realnosti situacija za žene u poljoprivredi mnogo teža.

Nedovoljna informisanost o mogućnostima, dodatnoj edukaciji, fondovima i projektima mnoge žene u ruralnim predelima sprečava da se upuste u sopstveni biznis u poljoprivredi i proizvodnji, dok je iznenađujuće i dalje prisutan trend odricanja vlasništva nad zemljom u korist muških srodnika.

Inicijative za menjanje i ove statistike postoje i polako se šire.

Jedna od takvih inicijativa potekla je i od Zavoda za ravnopravnost polova, pa je tako oformljen spisak svih organizacija u Vojvodini koje aktivno poslovno uključuju žena svih dobi na selu.

Osim toga, Zavod za žene redovno organizuje seminare, radionice i konferencije koji se tiču uspešnog ulaska u i pokretanja malih biznisa, pa između ostalog i organske poljoprivrede.

Mogućnosti postoje, ali ih je potrebno proširiti, učiniti dostupnim i ženama koje na selima nemaju pristup internetu i potrebnim informacijama.

Zbog toga su i dalje važne manifestacije kao što je Dan organskih farmi, Dani otvorenih farmi ali i inicijativa lokalnih farmi da otvore svoja vrata i ponude svoje znanje.

Ujedinjene nacije zaključuju i daju prognozu da samo ukoliko uključimo baš sve resurse, uključimo naše bake, mame, sestre, i ako im damo priliku samo tako ćemo obezbediti dovoljno hrane za sve buduće generacije.

Srećan nam 8. Mart.

Únete ahora o Ingresa para dejar un comentario

seguramente te interesa:

¿Eres un organismo certificado? Unete como compañía