This website or its third-party tools use cookies to collect data that helps us improve the website. If you want to know more, please refer to our Cookie Policy. By closing this banner, scrolling the page, clicking a link or continuing to browse otherwise, you agree to the use of cookies and our Privacy Policy. If you want to withdraw your consent, go to your settings.

featured blog.png

Šećeri u voću - Zašto treba obratiti pažnju kada i kako jedemo voće?

publicat la 12 Feb 2019, în Zdrava ishrana

Cilj ovog teksta svakako nije da vas odvrati od voća, naprotiv. Voće je i dalje važno uključiti u ishranu, ali način na koji se konzumira je zapravo ključan u tome da li ćete u organizam ubaciti samo kalorije ili i vredne nutrijente.

Već znamo da je šećer iz svih industrijskih proizvoda, testenine, čokoladica, keksova i voćnih sokova broj jedan na listi za izbegavanje.

Ipak, na šećer iz voća se pažnja i dalje manje skreće. Najpre zbog činjenice da uz nužno šećerno zlo dobijamo pregršt preko potrebnih vitamina, vlakana i antioksidanasa.

No, šećer je šećer, bez obzira da li je onaj iz čokoladice ili banane, oba podjednako mogu biti potencijalno štetni po liniju i količinu masnog tkiva.

Cilj ovog teksta svakako nije da vas odvrati od voća, naprotiv. Voće je i dalje važno uključiti u ishranu.

grapes-690230_960_720.jpg Foto: Pixabay

 

Ipak, ovde se treba napraviti razlika između različitih vrsta voća. Nije svo voće podjednako slatko niti podjednako bogato vlaknima. To pravi i razliku u količini fruktoze i kako ono utiče na organizam.

Svakako, treba naglasiti i da su vlakna ta koja utiču na voćne šećere u organizmu, ali i da konzumiranje ceđenog soka izuzima vlakna, pa je samim tim sok taj koji više goji nego celo voće.

Sa druge strane, važno je objasniti da nešto napravljeno od sirovog voća i dalje ima dosta kalorija i da šteti telesnoj težini, da je voće bolje jesti celo, a ne cediti ga, te da je za zdravo i energijom snabdeveno telo važno kada se voće jede.

Šta su zapravo šećeri u voću?

Fruktoza i delom glukoza koje se nalaze u voću sastavni su deo saharoze, belog šećera koji svakodnevno srećemo i koji se svuda upotrebljava.

U voću je međutim situacija malo drugačija. Iako se voće sastoji od glukoze i fruktoze samo je jedan deo spojen u saharozu zbog čega organizam ipak drugačije iskorišćava svareno voće.

Kako telo koristi šećere iz voća?

Budući da nisu vezani u saharozu, organizam odmah počinje apsorbovanje i razlaganje fruktoze i glukoze. Glukoza se iskorišćava prvo i ona odlazi u krv kao energija za rad organa.

Sa fruktozom je apsorpcija mnogo sporija, samim tim fruktoza ne podiže šećer, odnosno ima nizak glikemijski indeks što ga razlikuje od rafinisanih šećera u industrijskim grickalicama.

Ali ova priča ima i drugu stranu.

Kada fruktoza stigne u jetru, to je proces na koji najviše treba obratiti pažnju i od toga zavisi da li ćete se od tog voćnog šećera i ugojiti.

U odnosu na to koliko ste gladni i koliko je vremena prošlo od prethodnog obroka, jetra će ili sačuvati fruktozu kao rezervu glikogena ili će je pretvoriti u glukozu i poslati u krvotok.

Druga navedena situacija je ta koja je nepogodna ukoliko radite na tome da sačuvate liniju ili smanjite kilograme. U tom slučaju, deo fruktoze će otići u masno tkivo.

U prevodu, zbog ove situacije je važno kada i u kojoj situaciji jedete voće i koji vam je cilj naposletku. Takođe, treba imati u vidu da nije svo voće jednako bogato fruktozom pa samim tim nije ni kalorijski značajno.

Kada smete jesti voće?

Voće je ipak najbolje jeste za doručak ili kao užinu. Ujutru se preporučuje voće bogato vlaknima kako biste što duže ostali siti i uglavnom se može kombinovati sa žitaricama poput ovsenih pahuljica.

breakfast-926492_960_720.jpg Foto: Pixabay

 

Kao užina, voće je odlično u situacijama kada je nakon doručka prošlo nekoliko sati i kada su vaše zalihe glikogena istrošene. U tim situacijama neće doći do taloženja fruktoze i pretvaranja u masno tkivo.

Da li jesti voće posle treninga?

Većina fitnes stručnjaka zapravo navodi da se voće izbegava nakon treninga upravo jer su količine glikogena istrošene, pa bi konzumirano voće samo nadoknadilo izgubljeno, a mišićima ne bi ostalo ništa.

Sa druge strane, voće je bogato mineralima i vodom koji osvežavaju organizam jednako kao i mišiće, a voće u smutiju bi se brže apsobovalo i istovremeno nahranilo mišiće.

Za to postoji i druga strana, koja ipak smatra da isključivo proteini ili pak dekstroza u vodi mogu oporaviti mišiće posle treninga.

Na kraju, kada se podvuče crta, šećeri u voću mogu uticati na povećanje masnog tkiva ukoliko se ono konzumira u većoj meri.

Ipak u tu računicu ulazi i to koliko je vremena prošlo od prethodnog obroka, da li trenirate i da li ste na posebnom režimu ishrane.

Voće može biti odličan saveznik, a često je i preko potrebno. No nije na odmet znati da voće može biti pametno iskorišćeno a fitnes ciljevi jednako ispunjeni kao i oni zdravstveni.

Cont nout sau Autentificare pentru adăugare comentariu

S-ar putea să vă intereseze:

Reprezentați o autoritate de certificare? Înscrie-te ca autoritate