This website or its third-party tools use cookies to collect data that helps us improve the website. If you want to know more, please refer to our Cookie Policy. By closing this banner, scrolling the page, clicking a link or continuing to browse otherwise, you agree to the use of cookies and our Privacy Policy. If you want to withdraw your consent, go to your settings.

grasak.jpg

Kako izbor hrane danas može da utiče na budućnost planete?

published on 11 May 2018, in Organska hrana

Znate li odakle dolaze vaše namirnice? Koliko njihova proizvodnja troši energije ili ispušta štetne gasove? Izborom organske hrane štitite planetu, potvrđuju naučnici.

Kada govorimo o hrani, retko o njoj razmišljamo kao o bilo čemu drugom osim o potrebi koju moramo da utolimo kako ne bismo bili gladni.

Istina, hrana ima ulogu u opstanku čoveka, ali i svemu drugom oko njega. Ekosistem koji nas okružuje uključuje podjednako i čoveka i hranu koju jede. Zbog toga je važno šta jedemo, u kojoj količini, ali i ODAKLE ta hrana dolazi.

S vremenom, uz ishranu smo dobili i dominantne pravce koju podrazumevaju samo jednu vrstu namirnica, bilo to meso, povrće, isključivo sirova hrana ili ishrana zasnovana na proteinima i mastima. Sa druge strane, neizostavan je i uticaj prerađene hrane.

Ipak, kada se podvuče crta, meso i prerađeni životinjski proizvodi su i dalje najdominantnije namirnice u ishrani čoveka što zapravo prema mnogim organizacijama koje se bave održivim načinom ishrane ostavlja posledice po prirodni poredak odnosno ekosistem.

O čemu se zapravo radi?

Mnoge organizacije, uključujući i Organizaciju za hranu i poljoprivredu (eng. Food and Agriculture Organization
pri Ujedinjenim nacijama, kao i brojne druge organizacije, se zalažu za hitno primenjivanje održivijih načina ishrane na globalnom nivou.

Takva vrsta ishrane podrazumeva da se konzumiranje životinjskih proizvoda koji imaju uticaj na životnu sredinu znatno redukuje.

Šta je proizvelo ovu inicijativu?

Komercijalne i industrijske farme u celom svetu koriste ogromne količine energije za uzgoj i preradu životinja koje doprinose značajnim emisijama štetnih gasova.
Osim toga, intezivni uzgoj životinja je ozbiljno narušio prirodni diverzitet na štetu prirodnih staništa trave koje su zamenili usevi za ishranu životinja.

goveda.jpg
Većina stočarskih farmi drži životinje u nehumanim uslovima, u zatvorenom i tesnom prostoru
 

Znatan uticaj ovakve situacije na ceo ekosistem primetili su najpre naučnici u Francuskoj koji su istraživali može li uzgoj organske hrane popraviti prirodni ekosistem i uspostaviti biodiverziret.
Rezultat njihovog istraživanja utvrdio je da ishrana dominantna voćem i povrćem može učiniti za planetu više nego ona zasnovana dominantno na mesu i drugim životinjskim proizvodima.

Studija francuskih istraživača je međutim dokazala i da sve veća popularnost organske hrane odnosno voća i povrća smanjuje dominaciju mesa u ishrani.

Ali kako ističu, to ne znači da ishrana treba da se sastoji isključivo od voća i povrća, već skreću pažnju na to da ishrana treba da bude promišljena i izbalansirana, a ne samo model koji se zasniva isključivo na jednom tipu namirnica.

Popularnost organske hrane međutim doprinosi ideji održive ishrane u svakom smislu, navode još naučnici.

  • Organska poljoprivreda podržava ideju održivosti ekosistema mnogo više nego nego bilo koji drugi pravac u poljoprivredi.
  • Organski standardi mogu da se primene podjednako na sve tipove namirnica pritom brinući se o valjanosti metoda kojom se proizvode.

To znači da ako ipak odaberete da se hranite voćem i povrćem, ili pak samo mesom, organska poljoprivreda se i dalje brine o održivosti prirodnog ekosistema.

Kako organske metode doprinose ekosistemu?

Naučnici su međutim proširili svoje istraživanje istražujući pojedinačno kako ishrana zasnovana na organskoj hrani, isključivo povrćem ili isključivo mesom utiče na ekosistem.

Da bi to uradili, sproveli su istraživanje nad 34 hiljade ljudi u Francuskoj koji su dali informaciju o tome čime se hrane. Na osnovu “provegetarian score” metode naučnici su proveravali benefite navedenih tipova ishrane.

Uzeli su u obzir i proizvodni ciklus svake farme i njihov uticaj na tri faktora koji narušavaju kvalitet životne sredine:

  • emisiju gasova
  • kumulativnu energiju
  • korišćenje zemljišta
gasovi.jpg
Industrijska proizvodnja hrane doprinosi emisiji štetnih gasova
 

“Kombinacijom podataka 34.000 ispitanika o tome kako i čime se hrane uz podatke sa farmi i njihovoj proizvodnji hrane došli smo do rezultata da je ishrana ovih ljudi dominantno zasnovana na povrću kao i da to znatno utiče na smanjenje emisije gasova”, rekla je jedna od autorki istraživanja Luiz Sekonda.

Ona je dodala i da konzumiranje organske hrane ima još više benefita za ishranu zasnovanu dominantno na povrću, što međutim nije toliki slučaj kada je u pitanja ishrana organskih životinjskih proizvoda.

Koliko je važno dostići globalno održivu ishranu govori i to da će se ovo istraživanje nastaviti i da će biti istraženi i pojedinačni uticaji na proizvodnju hrane, pogotovu klima, zemljište i to kako se vode farme.

Iako je ovo tek prvo istraživanje koje je dalo konkretne podatke o tome kako ishrana utiče na životnu sredinu, skrenuta je pažnja na to koliko je važno da svakom od nas bude bitno kako se hrana proizvodi, odakle dolazi i šta ostaje kao posledica njenog nastanka.

A kako ipak živimo na planeti koja je krhka i čije je postojanje zavisno od mnogih faktora, posebno ljudskih, vrlo je važno da makar svojim zdravim izborima doprinesemo njenom opstanku.

 

Join now or Login to leave a comment

You might be interested in:

Are you a certification body? Join as company