This website or its third-party tools use cookies to collect data that helps us improve the website. If you want to know more, please refer to our Cookie Policy. By closing this banner, scrolling the page, clicking a link or continuing to browse otherwise, you agree to the use of cookies and our Privacy Policy. If you want to withdraw your consent, go to your settings.

suplementi.png

Istraživanja još jednom potvrdila: Suplementi nisu zamena za hranu

published on 06 Jun 2019, in Zdrava ishrana

Svakako, ovde nije reč o tome da su suplementi apsolutno nepoželjni u ishrani, već da ne mogu zameniti samu namirnicu. U momentima bolesti ili visokog nedostatka određenog vitamina, suplementi se i propisuju zajedno sa obrocima.

 Kada je u pitanju produžavanje životnog veka, zdrava ishrana definitivno ima veći efekat od raznih biljnih suplemenata i dodataka.

Istraživači su zaključili da uzimanje suplemenata u određenom periodu ne utiče na produženje životnog veka.

Ovo je potvrdio američki Tafts Univerzitet u najnovijoj studiji koja je sprovedena nad 27.000 američkih građana. U prevodu, dokazano je da suplementi ne mogu da se takmiče po pitanju efekata koje na zdravlje ima zdrava hrana.

Autor eksperimenta, nutricionista i doktor nauka Feng Feng Ženg sa Tafts Univerziteta poručuje da je u ovom momentu bolje težiti nutrijentima iz hrane, budući da konzumiranje isključivo suplemenata u cilju unošenja dnevnih nutritivnih potreba neće smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti, raka ili bilo koje druge bolesti.

U prevodu, tablete multivitamina, vitamina C ili kalcijuma neće imati jednak efekat kao recimo povrće i voće bogato ovim nutrijentima.

Iznet je i zanimljiv podatak da količine vitamina K i magnezijuma iz hrane mogu smanjiti rizik od smrtnosti za 20 posto. Pokazano je i da je kod grupa analiziranih čija je ishrana bila bogata vitaminom A i K, bakrom i cinkom rizik od kardiovaskularnih bolesti smanjen na pola.

Studija takođe spominje i posledice prekomernog uzimanja suplemenata.

Primera radi, 1,000 mg tableta kalcijuma na dan je povezano sa 62 posto povećanog rizika od kancera. Sa druge strane, ista količina kalcijuma iz hrane ne povećava taj rizik uopšte, tvrdi Ženg.

Potvrdu da suplementi zapravo nemaju veliki učinak u prevenciji zdravlja i smanjenja rizika od smrtnih bolesti dao je i Stiven Frotman, direktor naučnog programa Centra za zdravstvena istraživanja u SAD, koji je još 2013. sproveo slično istraživanje. Rezultati njegovog istraživanja su se podudarili sa onim koji je sproveo Tafts univerzitet.

Zašto su suplementi postali popularni?

Prema rečima istraživača, više od polovine odraslih u SAD-u uzima multivitamine i druge suplemente delom i zbog toga što možda jedu ili ne jedu dovoljno određene namirnice, a najviše voće. Više od 90 odsto ljudi smatra da je lakše popiti tabletu nego jesti određenu količinu voća, a slično se misli i o povrću.

Mogu li suplementi zaista nadoknaditi izostanak voća i povrća u ishrani?

Značajan broj stručnjaka i nutricionista smatra da je nutrijente dobro uneti bez obzira iz kog izvora dolazili, a da je za američku populaciju prihvatljivo bilo kakvo rešenje koje bi nadoknadilo ishranu prepunu mana.

Sa druge strane, naučnici sa Taft univerziteta misle drugačije i snažno se zalažu za to da postoji bitna razlika između toga odakle crpimo nutrijente, te da suplementi nisu zamena za hranu i nikad neće biti.

Osim toga, iz hrane se ne dobijaju samo vitamini i minerali već i mnošto drugih pogodnih supstanci potrebnih organizmu poput fitohemikalija.

“Vrlo je moguće da benefite crpimo i iz raznih hemijskih reakcija i interakcija koje se dešavaju između različitih nutrijenta u jednoj namirnici. Na kraju krajeva, mi ne jedemo izolovane ili individualne nutrijente”, objašnjava Ženg.

Drugi problem jeste to što se suplementi ne klasifikuju kao lek, a to je posebno slučaj u SAD-u, pa proizvođači nisu dužni da proveravaju njihovu bezbednost onako kako je to propisano za medicinski lek. Ne proverava se čak ni autentičnost sastojaka zbog čega je efekat suplemenata još sumnjiviji.

Kome su suplementi najpotrebniji?

Svakako, ovde nije reč o tome da su suplementi apsolutno nepoželjni u ishrani, već da ne mogu zameniti samu namirnicu. U momentima bolesti ili visokog nedostatka određenog vitamina, suplementi se i propisuju zajedno sa obrocima.

Ovo posebno važi za trudnice koje u trudnoći imaju manjak folne kiseline.

Dodatak folne kiseline ishrani se propisuje kako bi se plod zaštitio i pravilno razvijao. Sa druge strane, i vitamin D je potreban u većim količinama kako bi se trudnica zaštitila od pojave preeklampsije.

Vegani takođe spadaju u grupu konzumenata dodataka u ishrani. Kako ne konzumiraju meso, vitamine grupe B najčešće nadoknađuju i suplementima.

img-how-to-counter-emotional-eating-with-mindfulness.jpeg Foto: Pixabay
 
 

Slična situacija i sa ljudima starijim od 60 godina. Njima je posebno potrebna veća doza vitamina B12 budući da se u ovom starosnom dobu gubi mogućnost apsorbovanja ovog vitamina iz hrane.

Osobe alergične na sunce prirodno imaju nedostatak vitamina D i to moraju da nadoknade tabletama.

Kako ishrana treba da izgleda zapravo?

Ženg, autor istraživanja o uticaju suplemenata kaže ukoliko je ishrana sastavljena od nutritivno bogatih namirnica, suplementi nemaju šta da ponude.

A namirnice zaista mogu da ponude dosta.

Povrće kao što su brokoli ili kelj obiluju vitamina A i K. Bundeva, šargarepa, batat i žumance su takođe bogati vitaminom A. Zelena salata, orašasti plodovi i razne semenke obiluju bakrom i magnezijom.

Ukoliko je ishrana izbalansirana i bogata različitim namirnicama iz svih grupa telo može da uzme dnevne količine potrebnih nutrijenata bez uzimanja tableta koje nude veštački stvorene nutrijente.

 

Join now or Login to leave a comment

You might be interested in:

Are you a certification body? Join as company