This website or its third-party tools use cookies to collect data that helps us improve the website. If you want to know more, please refer to our Cookie Policy. By closing this banner, scrolling the page, clicking a link or continuing to browse otherwise, you agree to the use of cookies and our Privacy Policy. If you want to withdraw your consent, go to your settings.

dete sadi nesto.jpg

Eko bašta u školama je najbolji put do zdrave užine za đake

published on 31 Oct 2017, in Organska bašta , Intervju

Zajedno sa svojom učiteljicom, Veselom Mačkić, đaci isturenog odeljenja novosadske škole Ivan Gundulić u Čeneju dokazali su da baštovanstvo može biti zabavno, a da je povrće koje sam uzgajaš lepša užina od one iz pekare.

Činjenica je, ogromna većina dece u Srbiji se loše hrani. Loša statistika potkrepljuje ovu situaciju i iz godine u godinu iznova se postavljaju ova pitanja: kako deci uvesti zdrave navike u ishrani?

Svako treće dete u Srbiji je gojazno i čak 49 odsto dece u uopšte ne jede voće.

Kako ih ubediti da čips, gazirani sok ili punjena kifla nisu užina?

Kako ih podstaći da budu napolju, aktivni?

Iz Centra za higijenu, hranu i ishranu Instituta za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut", kažu da je za šest godina moguće zaustaviti ove negativne trendove. No čini se da je na tom putu više izuzetnih primera koji čekaju da njihovo zalaganje postane praksa.

Eko bašte u školama odavno su u svetu postale način kako da se deca podstaknu na učenje, rad i stvaranje zdravih navika u ishrani.

U Sjedinjenim Američkim Državama oktobar je mesec kada se obeležava Nacionalni dan farmi i škola. Naime, njihovi takozvani “Farm-to-school” programi podstiču škole da kupuju sveže namirnice od lokalnih proizvođača koji za uzvrat edukuju njihove učenike. Na taj način, većina dece dobija priliku da se oproba kao farmer, jede zdravu hranu, kuva i reciklira.

farm to school program food tank.jpg Širom SAD-a se sprovodi program povezivanja farmi sa školama kako bi se deci obezbedila zdrava hrana


Italija još od 2001. godine ima poseban program školskih obroka koji uključuje 144,000 ručkova dnevno za sve škole u Rimu. Jedini uslov je da 69 odsto namirnica mora biti organskog porekla i to “starih” samo tri dana od momenta kada su ubrane.

Model Vihti je projekat tipičan finskom obrazovanju u kojem se dete nikako ne ograničava niti posebno tretira. Cilj ovog projekta je da stvori održiv program učenja u prirodi. Time su uključili učenje i rad u bašti, sadnju i branje povrća, ali i održavanje farmi, čišćenje štala i sečenje drva.

Kada je u pitanju Srbija, slični programi nacionalnog tipa ne postoje, dok pojedini vrtići i škole na svoju inicijativu pokreću eko bašte i dodatne aktivnosti za decu kako bi uticali na njihovo znanje i navike.

Eko bašta isturenog odeljenja novosadske osnovne škole “Ivan Gundulić” u Čeneju, već neko vreme može da posluži kao primer kako deca uz aktivnosti u prirodi i rad u bašti mogu promeniti svoje radne, ali i navike u ishrani.

Već neko vreme uzgajaju povrće, uče o njihovim benefitima, a za užinu ne jedu grickalice i kifle već voćne salate i smoothie napitke.

Kako početi sa projektom bašte, šta je sve potrebno i kako decu privoleti da se aktivno uključe ovakvim projektima, razgovarali smo sa inicijatorkom eko bašte u Čeneju, učiteljicom Veselom Mačkić.

Kako su deca reagovala kada ste im po prvi put pomenuli rad i pravljenje bašte? Šta su prvo pomislili?

Kroz niz aktivnosti u učionici učenici su najpre razvili naviku da donose zdravu užinu i da probaju da svoj obrok koncipiraju tako da on bude bogat vitaminima. Mini projekat Bašta u školi je posle bila samo nadogradnja na započetu priču. Počeli smo da uzgajamo hranu koju bismo voleli da jedemo.

Od igre i stvaranja radnih navika, do zdrave ishrane kao najvažnijeg rezultata. Kako je tekao taj eko put sa vašim đacima?

Posmatrajući svoje đake svakodnevno uvidela sam da većina njih za užinu donosi grickalice, sokove pune šećera, kroasane pune aditiva i zapravo sve ono što ne može da zadovolji potrebe deteta koje raste, razvija se i svakodnevno uči. Prvobitno sam mislila da sopstvenim primerom mogu uticati na njihove navike, ali sam ubrzo shvatila da se najbolji rezultati postižu kada smo svi u tome.

Eko bašta ČEnej 2.jpg Izvor: Privatna arhiva - Radost kada ubereš nešto što si sam zasadio

 

Šta je bio najveći izazov?

Najveći izazov je bio urediti deo dvorišta, koji je bio nefunkcionalan i zapušten, zainteresovati roditelje da se uključe i kao krajnji cilj zasaditi baštu.

Kojim rezultatom celog projekta se najviše ponosite?

Najviše se ponosim time što su deca promenila svoje prehrambene navike, što se trude da se hrane zdravo i shvataju značaj toga, da su se predrasude roditelja da deca ne vole povrće pokazale kao neosnovane, jer su nam šargarepa, rotkvica, paprika, krastavac najukusnije užine :). Sve ovo je naravno dosta pozitivno uticalo i na dečiji odnos prema školi, jer se raduju dolasku u školu i svim svakodnevnim aktivnostima.

Kako da se koncept zdrave ishrane i proizvodnje raširi i na druge škole?

Ukoliko škola ima uslove da mali deo dvorišta, a verujem da većina škola ima te uslove, preuredi i prilagodi potrebama bašte, to bi bio svakako dobar početak. Učenici uživaju u aktivnostima sadnje, negovanja i održavanju biljaka.

Shvataju kako biljke reaguju na klimatske promene, kako baštenske životinje utiču na biljke (rovac ,glista, krtica), kroz praktičnu nastavu upoznaju se sa delovima biljaka... Zaista višestruka primena od ishrane do edukacije. Svet oko nas praktično može da se realizuje ambijentalno, a znanja nisu reproduktivna već trajna.

Eko bašta Čenej 3.jpg Izvor: Privatna arhiva - U prirodi se najlepše uči


Pravljenje eko bašte se ispostavilo kao sjajno rešenje. Kako početi, šta je potrebno?

Potrebna je dobra volja i detaljan plan aktivnosti. Nije čak ni potrebno puno novčanih sredstava, za početak.

I što je još važnije, koliko je vremena i truda potrebno da se ideja eko bašte održi?

Mi smo prošle godine u martu krenuli sa uređenjem dvorišta i sadnjom. Ove godine smo krenuli već od septembra i planiramo da imamo aktivnosti u bašti sve do juna.

Deca sve aktivnosti vezane za baštu ne doživljavaju kao rad njima je to igra i zabava.

Još kad imaju priliku da uživaju u plodovima svog rada, sreći nema kraja. Bilo je situacija da zbog jedne jagode učenik trči tri kruga oko dvorišta ushićen, presrećan. Dakle, za sreću su zaista dovoljne male stvari.

051.jpg Izvor: Privatna arhiva - Đaci iz Čeneja u svojoj eko bašti
 

Kakvi su vaši budući planovi po tom pitanju?

Ove godine bismo voleli da napravimo mali plastenik. Prošle godine smo se borili sa raznim vremenskim nepogodama (sneg, mraz, grad) i na našu sreću izborili, ali svakako bi nam bilo lakše da smo biljke mogli da zaštitimo.

Bilo bi mi drago da stupimo u kontakt sa nekim društveno odgovornim kompanijama koje bi nam i kroz edukaciju pomogli da u uzgajanju biljaka budemo još uspešniji.

***

Za održivu i plodnu baštu potrebno je samo malo strpljenja i želje. Svaka škola može da odvoji makar parče zemlje za povrće.

Evo kako možete početi. 

  • Odaberite lokaciju

Obratite pažnju na delove koji su pretežno na suncu, kao i na one koji imaju više hlada.

Ako je u vašim krajevima sunce retkost, izlažite mu svoje biljke što više možete. Takođe, razmislite kako da zaštitite biljke od jakog vetra koji im može naštetiti.

  • Odaberite biljke

Izbegavajte biljke sklone bolestima i zahtevne biljke koje treba prskati ili podrezivati. Jednostavnije biljke za početak su zelena salata, luk i šargarepa.

  • Napravite dom za vaše biljke

Ogradite posebne delove bašte ili napravite podignute gredice koje će olakšati brigu o biljkama, pružiti bolju cirkulaciju vazduha, zaštititi ih od hladnoće i smanjiti potrošnju vode.

  • Hranjenje biljaka

Upravo to što imate vrt daje vam mogućnost da iznova koristite prirodni otpad poput ljuski jaja, kora voća i povrća, ostataka od kafe i drugi prirodni otpad kojeg obično bacate u smeće. Kompost je izuzetna prihrana biljaka koji će pomoći njihovom rastu.

  • Zalivanje

Na otvorenom ostavite bačve gde će se skupljati kišnica koju ćete koristiti za zalivanje vašeg vrta.

  • Zaštita biljaka od štetočina

Izbegavanje hemikalija ne znači da ćete imati vrt pun štetočina.

U borbi protiv štetočina može pomoći prirodna sinergija između nekih biljaka - ako ih posadite jednu blizu druge povećava se njihova snaga, te se one bolje štite od štetočina.

Kako biljke imaju lekovito delovanje na ljudsko zdravlje, isto tako mogu pozitivno uticati i jedna na drugu.

 

Javite nam kako vaša bašta uspeva? 

Join now or Login to leave a comment

You might be interested in:

Are you a certification body? Join as company