This website or its third-party tools use cookies to collect data that helps us improve the website. If you want to know more, please refer to our Cookie Policy. By closing this banner, scrolling the page, clicking a link or continuing to browse otherwise, you agree to the use of cookies and our Privacy Policy. If you want to withdraw your consent, go to your settings.

7 činjenica koje niste znali o vitaminu C.jpg

7 činjenica koje niste znali o vitaminu C

published on 10 Nov 2016, in Zdrav životni stil , Da li ste znali?

Vitamin C, koji je poznat kao snažan imunostimulator, je otkrio i izolovao iz zelene paprike Albert Sent-Đerđ, mađarski biohemičar i fiziolog, 1928. godine. Za otkriće je 1937. godine dobio Nobelovu nagradu iz oblasti medicine.

Sa prvim hladnim danima, većina poseže za vitaminom C kako bi osnažila organizam. Prva asocijacija na ovaj snažan antioksidant jeste da je to moćan lek protiv virusa i prehlade

Ovaj vitamin ili askorbinska kiselina se bori sa bakterijama u organizmu dok ih potpuno ne uništi, pojačavajući otpornost organizma prema infektivnim bolestima. Igra važnu ulogu u ćelijskom disanju, regeneraciji vezivnog tkiva i procesu zarastanja rana, sintezi hormona i repsorpciji gvožđa, i pojačava produkciju crvenih krvnih zrnaca.

Međutim, vitamin C doprinosi dobrom zdravlju organizma i na druge načine o kojima često nismo dovoljno informisani. 

Pročitajte na koje sve načine ovaj vitamin pomaže našem organizmu i održava naše zdravlje. 

Vitamin C je antistres vitamin 

Da vitamin C ima antistresno delovanje prvi je otkrio dvostruki nobelovac Linus Pauling, američki hemičar i biohemičar. Prema njegovim istraživanjima, terapija povećanim unosom ovog vitamina pomaže kod smanjenja stresa i stabilizacije hormona.

Danas se zna da vitamin C poboljšava raspoloženje i utiče na smanjenje anksioznosti.

Kako to tačno vitamin C pomaže? 

U situacijama kada se u organizmu nalazi velika količina bakterijskih toksina, količina vitamina C opada u kori nadbubrežne žlezde, koja je druga po redu po visini koncentracije ovog vitamina.

Nadbubrežna žlezda proizvodi kortizol, hormon koji nadzire glad, varenje, krvni pritisak, budnost i san, i fizičku aktivnost. Kada je nivo vitamina C smanjen, normalno reagovanje nadbubrežne žlezde je poremećeno, te je i nivo lučenja kortizola poremećeno. Vitamin C pomaže normalizaciji nivoa ovog hormona koji se oslobađa prilikom stresa i koji uzrokuje mnoge zdravstvene probleme, podstičući smanjenje proizvodnje kortizola. 

Stres, i psihički i fizički, iscrpljuju vitamin iz žlezde, koji se onda crpi iz ostalih skladišta u telu. Da bi se održavalo normalno funkcionisanje nadbubrežne žlezde, potrebno je održavati optimalnu vrednost nivoa vitamina C. gde ima najviše vitamina C.jpeg

Vitamin C je osnovni sastojak za zdravu kožu

Vitamin C pomaže pri stvaranju i održavanju kolagena - proteina koji je neophodan za regeneraciju tkiva, za zdrave i jake kosti i zube, i zdravu kožu.

Ovaj lepljivi, vlaknasti protein održava i osigurava strukturu vezivnih tkiva, neophodnih za rast i zdravlje kostiju, kože i tetiva ali i za formiranje krvnih sudova. Koža je, kao što znamo, prva zaštita organizma od bakterija i virusa. Tako vitamin C doprinosi da koža bude zdravija, dok sprečava i pojavu bora. Na isti način čuva i štiti kosu - pa zato, hranite i kosu i kožu iznutra.

Vitamin C štiti oči

Vitamin C, pored toga što pomaže regeneraciji vitamina E, jača krvne sudove oka jer povećava protok krvi do očiju, održavajući sočiva zdravim i čistim. Na taj način on pomaže u borbi protiv katarakte i smanjuje rizik od pojave iste. Takođe, kako pomaže da se spreči formiranje slobodnih radikala (toksičnih molekula kiseonika) i da nastane oksidativni stres, vitamin C usporava degenerativne procese u retini oka. 

Ljute papirke imaju dosta vitamina C.jpgOksidativni stres na mnogo načina šteti našem organizmu jer utiče i na nastanak brojnih oboljenja. Vitamin C se u borbi protiv oštećenja i oboljenja oka pokazuje kao snažan saveznik. 

Vitamin C sagoreva masti

Vitamin C je važan faktor u sagorevanju masti bilo da se borite sa omraženim masnim naslagama na bokovima, zadnjici, ili stomaku ili sa nataloženim mastima po krvnim sudovima, koje povećavaju rizik od infarkta. Kako?

Ključnu ulogu u sagorevanju materije igra karnitin, belančevina koja se pomoću vitamina C stvara u jetri od aminokiselina metionina i lizina. Vitamin C pomaže stvaranju karnitina koji prenosi masne kiseline u ćelije gde se mogu iskoristiti za sagorevanje materije. Ovako se uz pomoć vitamina C, masnoće u telu pretvaraju u pogonsko gorivo.

Najviše vitamina C ima u guavi

Velike količine vitamina C se nalaze u svom svežem voću i povrću, međutim, nasuprot mišljenju većine, citrusi nemaju najviše količine vitamina C.

Najviše vitamina C ima u guavi, 228,3 mg. Pomorandža i limun imaju oko 50 mg u 100 grama, dok jagode imaju samo 59 mg. 

Guava ima najviše vitamina C.jpg

Koje povrće i voće je najbogatiji izvor ovog vitamina? Pogledajte listu koje prikazuje količinu vitamina u 100 grama.

  • Šipak - 1025 mg
  • Zelena ljuta paprika - 244 mg
  • Crvena i žuta paprika - 190 mg
  • Peršunov list - 166 mg
  • Crne ribizle - 136 mg
  • Brokoli - 90 mg 
  • Kivi - 92 mg  
  • Karfiol - 80 mg 
  • Kelj - 59 mg

Individualne potrebe ljudi za vitaminom C se razlikuju

Unos potrebne količine vitamina C zavisi od starosne dobi i zdravstvenog stanja pa je moguće da je jednoj osobi potrebna mnogo veća količina vitamina C, i do 10 puta veća, nego nekoj drugoj osobi koja je zdravija.

U proseku osobe koje se relativno zdravo hrane dnevno kroz hranu unesu od 60 do 100 miligrama vitamina C. Ali se, na primer, pušačima savetuje da unose veće količine vitamina C jer jedna popušena cigareta uništava od 25 do 100 mg vitamina C u organizmu.

Prema poslednjim istraživanjima, preporučeni dnevni unos vitamina C koju odrastao čovek treba da unese iznosi 110 mg dnevno.

paprika je bogata vitaminom C.jpg

Vitamin C podstiče metabolizam

Vitamin C učestvuje u svim procesima metabolizma. On ima ulogu katalizatora i pokreće veliki broj različitih funkcija u telu, kao što je razmena šećera i masti. Kada vitamin C preko krvi dospe u mitohondrije, on dodatno pomaže da se pokrene enegrija koja je neophodna telu da funkcioniše. Pošto Vitamin C pomaže telu da apsorbuje kalcijum, koji ubrzava metablizam, vitamin i mineral zajedničkim snagama rade na ubrzavanju metabolizma.

Tokom skladištenja i kuvanja gubi se i do 90 posto dejstva vitamina C. 

Naš organizam ne može da sintetiše vitamin C, pa je potrebno da se on svakodnevno unosi putem hrane.

Dnevne doze je najbolje rasporediti u toku dana jer naše telo koristi vitamin C ubrzo nakon što ga primi. 

Najefikasnije je unositi vitamin C kroz sveže voće i povrće. Isto tako, organsko voće i povrće sadrži i do 60% više vitamina i minerala nego hrana koja je proizvedena na konvencionalni način.

 

Join now or Login to leave a comment

You might be interested in:

Are you a certification body? Join as company