This website or its third-party tools use cookies to collect data that helps us improve the website. If you want to know more, please refer to our Cookie Policy. By closing this banner, scrolling the page, clicking a link or continuing to browse otherwise, you agree to the use of cookies and our Privacy Policy. If you want to withdraw your consent, go to your settings.

rsz_1maja_petrovic.jpg

Maja Petrović: Kada se hranite namirnicama, a ne proizvodima, hranite se zdravo!

publicat la 24 Jul 2017, în Zdrav životni stil , Intervju

Autorka bloga “Vitki gurman” kombinuje kuhinju naših baka i savremenu kuhinju - iz obe izvlači ono što je najzdravije i najukusnije. Koje namirnice treba izbegavati, a koje potpuno izbaciti - proverite u intervjuu.

Maja Petrović na svom blogu “Vitki Gurman” razbija mitove o “zdravim namirnicama”, dok u knjizi "Gurmanske veze" otkriva tajne ukusnih i zdravih recepata. Ona je, kao i svi, ponekad puna pitanja bez odgovora, ali baš ta pitanja je inspirišu da podučava i sebe i druge o zdravoj ishrani.

Veruje da u Srbiji ljudi još uvek mogu da nađu zdravu i ukusnu hranu, ali i da znaju da kuvaju. Taj ostatak tradicionalnosti kod nas je prednost, jer živimo u vremenu epidemije gojaznosti i metaboličkih potremećaja, objašnjava Maja.

“Ljudi znaju gde im je kuhinja i čemu služe lonci. Možda ovo znanje nije „hipstersko & fensi – ali je od najvećeg značaja za porodicu i decu”.

Proverite šta je ”zakuvala” i “začinila” Maja Petrović u intervjuu za OrganicNet.

Tvoj  blog “Vitki gurman” bavi se temama o kojima ljudi imaju podeljeno mišljenje, teme poput sirove hrane, ili da li crveno meso izaziva rak. Koliko se često tvoj stav menja nakon istraživanja, a koliko stav ljudi koji se interesuju za zdravu ishranu?

Stvar je u tome da ne postoje dovoljno dobra istraživanja koja bi nam ukazala na pravu istinu.

Sve što znamo uglavnom se zasniva na upitnicima koji se popunjavaju jednom u 2 ili 4 godine, ili na osnovu istraživanja na pacovima. Sve drugo bi bilo nehumano i nemoguće. U upitnicima ljudi lažu ili zaboravljaju, a naučnici se svađaju ko je u pravu. Cela priča nije jednosmerna ulica već jedan ludi lavirint.

Zato verujem više istoriji nego laboratorijskim miševima. Jedem hranu, koju su jeli naši preci pre pojave TV reklama.

Ako se hranite namirnicama, a ne proizvodima – vi se hranite zdravo. Sve ostalo - da li ćete nešto izbaciti ili ne - je samo stvar ličnog izbora. Nema potrebe da neko umišlja da je pronašao bilo šta univerzalno dobro i svima preporučljivo zato što je izbacio neku namirnicu iz ishrane.

Maja Vitki Gurman.jpg Maja kombinuje kuhinju naših baka i savremenu kuhinju; Izvor: blog Vitki gurman

 

Kojih zdravih navika se držiš svakodnevno?

Ne pijem tečni šećer. Ne samo da ne uzimam gazirane sokove ili sokove iz tetrapaka – već ne uzimam ni ceđeno voće. Kad bacite vlakna dok cedite voće, dobili ste šećernu vodicu.

Nemojte to da radite. Ako želite voće u tečnom obliku ubacite u blender (ne u sokovnik) tikvicu i orašaste plodove, a onda dodajte malo voća. Tako ćete ostaviti vlakna, smanjiti tikvicom koja je neutralnog ukusa količinu šećera u napitku i opet – imati napitak prijatnog ukusa.

Da li postoji grupa namirnica koja je obavezna na tvom tanjiru?

Jaja i sir. Sir zato što jednostavno volim sireve, luda sam za njima. Posebno volim „srednje stare“ kozije. Jaja, zato što su nutritivno najbogatija namirnica na svetu.

A bila se bitka protiv jaja decenijama - nepravedno i nepotrebno.

Naučili su nas u prošlom, mračnom veku nutricionizma da se ne plašimo keksića koji su puni šećera i margarina (sada znamo da je margarin opasan po zdravlje), ali su nas naučili da se plašimo jaja. Najprirodnije namirnice pune proteina i drugih važnih nutrijenata. To je bilo stvarno monstruozno!

Kad čujem onu zaostavštinu iz prošlog veka o „5 jaja nedeljno“ – svesna sam da pričam s nekim ko ne čita novosti iz sveta. Danas znamo da holesterol iz hrane ne utiče na onaj u krvi kod većine ljudi (tek kod 1 od 500 utiče) kao i da su zasićene masti koje dolaze iz prirodnih izvora – savršeno bezbedna i normalna hrana na kojoj smo kao vrsta oduvek živeli.

Ono na čemu nismo živeli su pomenuti keksići, margarini, rafinisana ulja i šećer, posebno onaj u tečnom obliku (sokovi). Oni su zlo današnjice i najveći otrovi.

Jedna od tema na blogu tiče se organske hrane, a išla si čak i na organske farme. Koliko organska hrana utiče na promene navika u ishrani?

Dokazano je da organska hrana ima manje pesticida i svih ostalih neželjenih hemikalija.

Mislim da je ovo važno za ljude koji se oporavljaju i one čiji organizam je nežniji u datom momentu: trudnice, dojilje, deca, neko ko je bio bolestan... Ljudi čiji organizam treba da se bavi sopstvenim oporavkom i jačanjem, a ne borbom sa neželjenim elementima iz hrane.

Ja ne spadam u ovu „osetljiviju“ grupu, pa se ponašam komotnije. Ipak, znajući da treba podržati organsku proizvodnju, trudim se da što češće kupim i neki organski proizvod.

Znam koliko je teško biti (mali) organski prozvođač i svaka podrška s naše strane – makar bila i samo moralna – je jako važna.

Food Revolution.jpgOrganicNet i Maja Petrović učestvovali su na prošlogodišnjem Food Revolution-u kako bi uticali na stvaranje zdravih navika u ishrani

Zdrava ishrana ne podrazumeva potpuno izbacivanje dezerta, kao što mnogi misle, ili brojanje kalorija. Koje je tvoje pravilo za unos slatkiša?     

Meni je lako, ja ih ne volim. :) Ako ih ipak jedem, pravilo je da idem na najbolja mesta. I uzmem malo, jako retko. Idem 2-4 puta godišnje na sladoled na najbolje mesto u Beogradu, ali to mi bude mnogo.

Pravilo je da treba pronalaziti recepte u kojima su sastojci jaja, maslac, orasi, lešnici, badem, voće, suvo voće, crna čokolada – a zatim prepolovite količinu šećera u tim receptima.

Ako je desert „čašćavanje“, zašto bi se počastili industrijskim kršem bednog sastava? To nije dovoljno dobro ni za koga. Ako pričamo o terminima „nagrađivanje“ i „zadovoljstvo“ – šta tu imaju da traže loši sastojci?

Dosta recepata na tvom blogu je bez glutena. Koji je najveći izazov bezglutenske ishrane?

Neizvesnost da li će ti neznalice u restoranima podmetnuti gluten. Gledala sam ovo uživo – kad pola sata preslišavaš konobara oko sastava jela, pa na kraju opet osoba s celijakijom dobije brašno u sosu.

Izazov je objasniti i onima koji ne jedu gluten da im ne trebaju grozne mešavine za hlebove iz samoposluga jer su čist skrob.

Ima puno kvalitetnijih izvora ugljenih hidrata od čistog skroba iz kesice. Bolje uzeti krompir, cveklu, šargarepu, celer, paškanat, kukuruz, pa čak i prilično jeftine žitarice poput pirinča, prosa i heljde.

Bezglutenska ishrana, kao i svaka druga – može da bude i zdrava i nezdrava. Nema ničega zdravog u gutanju hleba od skroba - visok glikemijski indeks i ništa od nutrijenata, so i prazne kalorije.

Koji bi savet dala ljudima koji žele da promene loše navike u ishrani?

Ne kažem samo da ne mažete margarin na hleb, nego da ga ne unosite uopšte. Margarin stavljaju u svu industrijsku hranu da bi ona trajala duže (a vi trajali kraće).

#Izbacite margarin iz ishrane, a rafinisana ulja svedite na minimum svih minimuma.

#Kada su u pitanju rafinisana ulja – nisam rekla da ne kuvate s njima, nego da ograničite proizvode koji ih sadrže - koristite ih samo ponekad, uglavnom ako morate.

Tek onda, u pekari ili prodavnici, videćete koliko ima malo peciva i proizvoda iz kesice koji nemaju ova dva proizvoda.

I naravno, nemojte da pijete tečni šećer. S ovih par pravila – rešili ste mnogo problema.

Kako da prepoznamo koji su proizvodi sa nazivom “dijet” štetni, a koji su zdravi?

Štetni su svi. Čim stavljaju takve nebuloze na ambalažu, proizvođači kupce pecaju ne neki kompleks vezan za kilažu. :) Kao, izgrickajte ali zbog glupog natpisa neće toliko da vas grize savest…

Šta znači dijet? Ono obično podrazumeva unos manje kalorija. A kako se to postiže? Pa najbrže je oduzimanjem masti ali onda hrana koja je nemasna ima ukus kao karton. Šta se tada radi? Doda se šećer i neki aditivi da se da ukus.

Dijet je dakle nešto što inače ima ukus kartona ili su masti zamenile šećer. Dijet jogurt? Dijet sir? Kao da je neko pomuzao dijet kravu koja daje niskomasno mleko. :)

Šta najviše voliš da spremaš? Da li bi nam otkrila omiljeni recept, ako ga imaš?

Kod mene su meso, riba ili sir, s bilo kojim povrćem ili salatama, dobitna kombinacija. Ipak, mislim da ljudi imaju tendenciju da prepeku meso i ribu, ili loše začine povrće.

Zato stavljanje fokusa na sjajno pripremljeno meso i ribu, kao i na malo više truda oko pripreme povrća – uvek da rezultat.

Omiljeni zdrav slatkiš mi je Ljubičasta letnja torta s organskim mlekom.

Ljubičasta letnja torta.jpg Ljubičasta letnja torta s organskim mlekom
 

Za kraj, Maja vam poručuje: "Nikada se ne upuštajte u recepte u kojima su sastojci margarin, kupovni puding, žele bombone, šlag, keks i slično."

Dezert može da bude zdrav, ako pažljivo izaberete sastojke.

Cont nout sau Autentificare pentru adăugare comentariu

S-ar putea să vă intereseze:

Reprezentați o autoritate de certificare? Înscrie-te ca autoritate