This website or its third-party tools use cookies to collect data that helps us improve the website. If you want to know more, please refer to our Cookie Policy. By closing this banner, scrolling the page, clicking a link or continuing to browse otherwise, you agree to the use of cookies and our Privacy Policy. If you want to withdraw your consent, go to your settings.

tresnje pakovanje.jpg

Ekološka ambalaža organske hrane važna koliko i uzgoj bez pesticida i poštovanje organskih principa

publicat la 02 Jul 2018, în Organska poljoprivreda

Kako izbeći plastične kese, kada je plastična ambalaža neizbežna? Zbog čega papir nije uvek upotrebiv? Koliko je situacija u Srbiji alarmantna po pitanju ambalaže za organske proizvode?

 

Ambalaža je prvi utisak o proizvodu, prvi sud i garant kvaliteta, složili bi se mnogi.

No, kvalitet ambalaže je zapravo glavni uslov koji mora da se ispuni kako bi se hrana održala bezbednom do konačne upotrebe.

Prosto rečeno, posao nije završen samo proizvodnjom na njivi, branjem i skladištenjem. Konačan put do potrošača je “popločan” odabirom kvalitetne i adekvatne ambalaže.

Ovde nećemo govoriti o atraktivnosti, već o uslovima i karakteristikama ambalaže za organsku hranu. Materijal nije samo važan za kvalitet hrane već i za ono šta predstavlja i kakvu poruku šalje.

Zašto ambalažu za organsku hranu vezujemo za pojam ekološke svesti? 

Borba za zdraviju životnu sredinu nikada nije bila jača u svetu. Ona dolazi od građana, od farmera i proizvođača, a kako hrana dolazi do nas je jedan od ključnih aspekata te borbe.

Zbog toga su adekvatna vrsta ambalaže i organska proizvodnja hrane dva neraskidiva pojma.

Zašto?

Organska hrana koja nije adekvatno zapakovana znatno narušava pojam ekološke svesti kod ljudi. Osim što se tako potencijalno umanjuje kvalitet namirnica, šalje se i pogrešna poruka potrošačima koji se još upoznavaju sa vrednostima organske hrane.

Zamislite situaciju u kojoj se trudite da ispoštujete prirodu i sve principe organske poljoprivrede, da vratite prirodi ono što dobijete i na kraju svoj proizvod spakujete u potpunu suprotnost koja narušava sav vaš trud - plastiku.

Potrošači neće znati ništa o vašem trudu, a videće samo tu suprotnost i naposletku će steći lošu predstavu o tome koje su vrednosti temelj organske hrane.

Svakako, situacija je u realnosti itekako drugačija, kažu nam iz organizacije Organski sad - Novi Sad. Ovdašnji potrošači organske hrane, kao i sama proizvodnja, su tek u povoju i međusobno uče jedni od drugih.

“Sa jedne strane je jako teško prilagoditi se tržištu koji ne daje alternativu. Osim biorazgradivih kesa i eko plastike, ne postoji adekvatnija ambalaža za pojedine proizvode”, kaže predstavnica ove organizacije Nada Letić i dodaje:

"Papir nije uvek adekvatan, posebno za zeleniš. Papir se brzo nakvasi i kupcima to nije lepo da kupe. Zbog toga mi praktikujemo prodaju u rinfuzu gde potrošači sami donose svoje vreće i korpe. To je idealna situacija, međutim ni ona nije česta”, ispričala je Nada.

sljive u gajbici.jpg Foto: Šljive u gajbicama od drveta

 
Kako najpre treba da izgleda ambalaža za organske i domaće proizvode?

Prema Pravilniku o pakovanju organskih proizvoda (Pravilnik o pakovanju, skladištenju i prevozu organskih proizvoda Službeni glasnik RS, 96/2006), sve organske namirnice se pakuju u ambalaže od prirodnog materijala.

Ambalaža za organsku hranu ima sledeće karakteristike:

  • Mora biti zdravstveno ispravna, sterilisana termički, tek otpakovana pred pakovanje, laboratorijski potvrđena ispravnost je poželjna.
  • Ambalažni materijal, kontejneri ili sanduci za pakovanje ne mogu da sadrže sintetičke fungicide, konzervanse ili fumigante (gas uz pomoć kojeg se tretiraju insekti).
  • Mora da biti sačinjena od biorazgradivih materijala, recikliranih, odnosno materijala podložnih reciklaži.
  • Ne sme se koristiti ambalaža koja je bila u upotrebi jer bi to moglo uticati na kvalitet proizvoda
  • Prostorije u kojima se pakuju organski proizvodi ne mogu da se koriste i za njihovo skladištenje.

Uz to, ambalažni materijal mora biti materijal koji ne ugrožava životnu sredinu jednom kada prestane da se koristi. Ambalaža mora ispuniti minimum karakteristika, od toga da štiti upakovan sadržaj od spoljašnih uticaja sve do konačne upotrebe, pa do toga da štiti i bezbednost proizvoda.

Koje još ambalaže su dozvoljene u organskoj proizvodnji?

Papirna i kartonska ambalaža su najpoželjnije jer se mogu ponovo preraditi ili iskoristiti za dobijanje energije. Ipak, u Srbiji i dalje ne postoji reciklirani papir pogodan za pakovanje hrane. 

borovnice u kartonu.jpg
Foto: Sitno voće može i u kartonske kutije od recikliranog papira

 

Kada je u pitanju staklo, ono se koristi za kratkotrajne pasterizovane sokove, sirupe i zamrznute sokove. Staklo se kasnije može koristiti u proizvodnji staklene mase, a isto tako se može ponovno preraditi i metalna ambalaža.

Kratkotrajna ambalaža i dalje problem

Najveći izazov je pronaći adekvatnu ambalažu koja će zaštititi proizvod od rasipanja ili gubitka mase na putu do potrošača ili od momenta kada potrošač preuzme proizvode.

Tatjana Idei, vlasnica Bio salaša Idei se trudi da u potpunosti izbaci kese iz upotrebe i uglavnom koristi one papirne. No, za proizvode kao što su luk, šargarepa ili krompir, papir nije upotrebiv za duži transport.

“Jutane mrežice, kutije pa i bilo šta drugo razgradivo bi bilo idealno da postoji u Srbiji. Situacija je nažalost takva da trenutno ne postoji baš niko ko bi za nas organske proizvođače pravio adekvatnu ambalažu. Mi smo prinuđeni da se snalazimo koliko možemo i održimo vrednosti koje moraju da prate organsku hranu”, kaže Tanja.

No, uprkos postojanju dobre prakse i dalje veliki broj proizvođača praktikuje pakovanje u kese ili unapred spremljena pakovanja koji podrazumevaju stiropor i samolepljivu foliju.

Iako kratkotrajna plastična ambalaža možda nema značajan uticaj na hranu, ima na životnu sredinu, ako se uzme u obzir rok trajanja korišćenja kesa i njeno kasnije hiljadugodišnje raspadanje.

vrecice za kupovinu (1).jpg
Foto: U svetu su popularne i vrećice za kupovinu od materijala koji se može prati u mašini za veš

 

 Ipak, u prodavnicama organske hranu koje između ostalog prodaju i uvoznu organsku hranu imaju svojevrsno opravdanje kada je u pitanju najlon i plastika.

“Koliko je do proizvođača, toliko je i do potrošača. I dalje vlada taj komfor koji kupci imaju. Oni žele da znaju šta je spakovano unutra, u suprotnom neće kupiti. Papir im onemogućava komfor koji imaju sa plastikom. Nije samo reč o promeni svesti kod kupaca već i manjak izbora kod proizvođača u ovom momentu”, kaže Milica Popović, jedna od vlasnica radnji sa robom organskog porekla u Novom Sadu.

pirinac u papiru.jpg
Foto: Papir je ekološki poželjna ambalaža za organske proizvode

 
Možda je na tržištu i dalje neisplativo ili nedostupno koristiti prirodne materijale za ambalaže, ali opcije postoje.

Osim cegera i vrećica koje potrošači mogu sami donositi, papirnata pakovanja su i dalje poželjnija od strane većine kupaca, primetno je na tržištu organske hrane u Engleskoj.

Od proizvođača može krenuti dobra praksa promovisanja pakovanja u cegere kupaca. Osim toga, ukoliko se nikako drugačije ne može izbeći plastika, poželjno je svesti je na minimum. Pakovanje pojedinačnih proizvoda u jednu kesu ne narušava samo ugled proizvođača i kvalitet hrane, već u prirodu plasira još jedan proizvod od plastike kome treba milioni godina da se razgradi.

Savetujte kupce da ponesu svoje kutije za jaja, korpe ili bilo šta drugo što će smanjiti sekunde upotrebe kese i njeno dugo zagađivanje sredine.

Cont nout sau Autentificare pentru adăugare comentariu

S-ar putea să vă intereseze:

Reprezentați o autoritate de certificare? Înscrie-te ca autoritate