This website or its third-party tools use cookies to collect data that helps us improve the website. If you want to know more, please refer to our Cookie Policy. By closing this banner, scrolling the page, clicking a link or continuing to browse otherwise, you agree to the use of cookies and our Privacy Policy. If you want to withdraw your consent, go to your settings.

dbcc41282048fad58c73ddc24fe872a4876de53e.jpeg

Zaštita od bolesti u organskoj poljoprivredi

Published in Culturi de câmp și legume, Pomicultură, Protecția și îngrășămintele category

Biološka kontrola, odnosno zaštita biljaka u organskoj poljoprivredi nije brza i efikasna kao zaštita u klasičnoj, konvencionalnoj poljoprivredi, te stoga proizvođači koji ulaze u organsku poljoprivredu moraju biti svesni ovog problema i ograničavajućeg faktora.

U proizvodnji po organskim principima značajna pažnja pridaje se preventivnim merama a zatim biološkim što omogućuje zaštitu do ekonomskog praga štetnosti.

Šta ćete saznati u ovom tekstu? 

Saznaćete koje su vrste biljnih bolesti i koje mere zaštite možete da preduzmete. 

Preventivne mere

  Preventivne agrotehničke mere

  Preventivne mere higijene

Fizičke mere zaštite

Biološke mere odbrane

Hemijske mere odbrane

  Hemijske mere odbrane u organskoj proizvodnji povrća

  Hemijske mere odbrane u organskoj proizvodnji voća

  Hemijske mere odbrane u organskoj proizvodnji grožđa

Bio preparati koje možete sami napraviti

  Biljke pogodne za spravljanje biopreparata i njihovo delovanje

  Čajevima do zdravlja biljaka 

  Preparat na bazi bakra

  Preparat na bazi sumpora

 

Koje su vrste biljnih bolesti? 

Bolesti biljaka javljaju se kao posledica prodiranja mikroskopskih organizama - patogena unutar biljnog tkiva - to mogu da budu gljive, bakterije ili virusi koji živeći u tkivu kao paraziti uzrokuju oštećenja i/ili smrt ćelija i promene kao što su tumori ili rak.

slika 1.jpg
Kvržične bakterije na korenu soje
 
Važno je napomenuti da neki organizmi imaju korisno dejstvo na biljke a primer za to su bakterije Rhizobium koje na korenu leguminoza formiraju kvržične bakterije pomoću kojih vrše fiksiranje elementarnog azota i pretvaranje u oblik dostupan biljkama. 
 
  • Gljivične bolesti 

Većina gljiva su saprofitni organizmi što znači da se hrane mrtvim ili raspadajućim biljnim tkivom, a neke su razvile sposobnost da savladaju odbrambene mehanizme biljaka i hrane se živim biljnim tkivom.

U organskoj poljoprivredi gljivična oboljenja predstavljaju veliki problem, jer određene gljive imaju zaštićene uspavane spore koje mogu da ostanu u zemlji i do 40 godina, te je suzbijanje otežano.

slika 2.jpg

Primer gljivične infekcije

Gljivama pogoduje toplo, vlažno  vreme, jer takvi uslovi sporama omogućavaju da se slobodno kreću na površini listova, prodiru u ćelije tkiva i inficiraju biljke. 

  • Bakterijske infekcije 

Patogene bakterije uzrokuju kod biljaka različite i brojne vrste truleži, uvenuća, gar, gale i plamenjaču, koja je jedna od najčešćih bolesti. Prodiru u tkivo biljaka kroz oštećena mesta, čime se razlikuju od gljiva.

slika 3.jpg

Primer bakterijske infekcije

  • Virusi 

Virusi prodiru u ćelije biljaka i “otimaju” ćelijske genetske kodove kako bi se razmnožavali, pri čemu preusmeravaju energiju ćelije na proizvodnju velike mase virusnog materijala koji se širi između ćelija, što otežava rast biljke domaćina i/ili uzrokuje deformacije i poremećaje funkcija biljnih delova.

Virusi su organizmi koji ne mogu da postoje samostalno i na biljke ih prenose životinje, insekti, biljne vaši i vrste iz roda Cicadellidae, koje se naročito ističu kao prenosioci biljnih virusa.

Prenose se takođe i vegetativnim razmnožavanjem zaraženih biljaka, iz čega proizilazi da je sadni materijal pre sadnje potrebno ispitati na prisustvo virusa i saditi samo zdrav sadni materijal.

Virusna oboljenja razvijaju se u proleće, stvrajući mozaične šare, žutilo, deformaciju listova i vrha stabla. 

slika 4.jpg

Primer virusne infekcije

Na povrću se javljaju i neparazitne bolesti, koje nastaju kao posledica poremećenih fizioloških procesa koji se odvijaju unutar biljke, visokih temperatura, povreda od kiše i grada ili zbog mehaničkih povreda, jer otvorene rane predstavljaju idealno mesto za razvoj bolesti.

Biološku kontrolu u bio bašama, voćnjacima i vinogradima čine mere koje doprinose dobroj kondiciji i zdravstvenom stanju biljaka.

To su preventivne mere - agrotehničke i mere higijene, a zatim mere odbrane – fizičke, biološke i hemijske.

 PREVENTIVNE MERE

Preventivne agrotehničke mere

U preventivne agrotehničke mere spada: odabir parcele, odabir sorti, poštovanje plodoreda, odabir zdravog sadnog i setvenog materijala, nega zemljišta i đubrenje, optimalno vreme setve i sadnje, izbor uzgojnog oblika, smanjenje bujnosti krune voćaka i čokota.  

  • Odabir parcele

Povoljni klimatski uslovi i uslovi zemljišta su od presudnog značaja za biljne vrste.

Treba voditi računa o regionalnim i klimatskim uslovima, što podrazumeva da se proizvođač pre odabira parcele informiše o srednjoj godišnjoj temperaturi, količini i rasporedu padavina, učestalosti grada, opasnosti od mraza, itd.

Poznavanje navedenih uslova umnogome utiče na bojavu biljnih bolesti. Na primer, u uslovima sa velikim količinama padavina u letnjim mesecima veća je opasnost od pojave plamenjače u odnosu na uslove gde pada manja količina kiše. Kada je u pitanju grad, treba birati lokalitete gde je pojava grada retka, jer oštećenja koje grad nanosi biljkama predstavljaju otvorene rane idealne za napad prouzokovača biljnih bolesti.

Organski voćnjak nije poželjno podizati na parcelama gde se već nalazio voćnjak, zbog mogućnosti problema sa bakterioznim rakom rana.

slika 5..jpg

Rak grane kruške

Takođe, na zemljištu gde su prethodnih godina gajene biljke iz porodice Solonaceae (paradajz, paprika, plavi patlidžan, krompir) povećava se rizik od pojave verticilijuma.

  • Odabir sorte

U organskoj poljoprivredi prednost se daje domaćim autohtonim sortama koje su prilagođene na lokalne uslove sredine, tolerantne su na bolesti i napad štetočina i otporne na stres.

U organskom povrtarstvu gaje se neke konvencionalne sorte manje intenzivne, stare sorte i sorte sa specifičnim oblikom mirisom i ukusom, što potrošači više cene.

slika 6.jpg   slika 7..jpg
 Crni paradajz                                                             Tigrasti paradajz
 
slika 8..jpg
Različite sorte mrkve

Izbor sorte pored želje potrošača i zahteva tržišta zavisi i od cilja proizvodnje, da li se povrće proizvodi za svežu potrošnju ili preradu. Ukoliko proizvođač koristi seme iz sopstvene proizvodnje, mora voditi računa o klijavosti.

Seme peršuna, mrkve, plavog patlidžana, paprike i crnog luka zadržava klijavost dve-tri godine; seme kupusa, rotkve, rotkvice, cvekle, salate i spanaća tri-četiri godine; a seme graška, boranije, paradajza i krastavaca i do 8 godina.

Preporučuju se sledeće sorte za organsku proizvodnju:

  • paradajz  - Volovsko srce, Čeri, Narvik, Jasenički jabučar, Novosadski;
  • paprika - Palanačka kapija, Palanačka babura, Ivka, Mačvanka, Strižanka;
  • pasulj - Sremac;
  • karfiol - Snežna grudva;
  • spanać - Matador;
  • rotkvica - Non plus ultra, Saxa, Lada;
  • praziluk - Domaći dugi;
  • dinja - Medna rosa;
  • salata - Markiza;
  • boranija - Šumadinka;
  • mrkva - Šantanej, Nansen;
  • krastavac - Renesansa, Sirano

U organskoj voćarskoj proizvodnji sadni materijal treba da bude bezvirusan, sadnice ne smeju da budu previše bujne, bez mehaničkih oštećenja sa dobro razvijenim korenovim sistemom i sraslim spojnim mestom. 

slika 9..jpg

Zdrava sadnica voća

Autohtone sorte jabuke koje se preporučuju: Šumatovka, Zelenika, Kablarka i Krstovača. Kod nekih autohtonih sorti urađena je i klonska selekcija: Budimka klonovi Arilje i Gradac i Kožara klonovi Arilje i Gradac;

Sorte šljive za organsku proizvodnju: Crvena ranka, Belošljiva, Fruškogorska bela, Bistrica, Kalifornijska plava, Čačanska lepotica, Čačanska rana, Čačanska najbolja, Čačanski šećer, Čačanska rodna;

Sorte kruške: Rana Moretinijeva, Vilijamovka, Boskova Bočica, Fetelova, Krasanka;

Sorte kajsija: Novosadska rodna i selekcije kajsije SK-1, SK-3, SK-16a i SK-5;

Sorte višnje: Majska višnja, Rani meteor, Španska, Majunka, Petrovaradinka, Futoška, Oblačinska višnja;

Sorte jagoda: Senga Sengana, Cortina, Miss, Marmolada;

Sorte maline: Wilamet, Emily, Polka, Glen Ample, Joan Squire (bez trnja);

U organskoj poljoprivredi preporučuju se sledeće sorte vinove loze:

  • Lasta (otporna na plamenjaču i sivu trulež grožđa, a osetljiva na pepelnicu);
  • Karmen (Srednje je otporna na pepelnicu i botritis, a osetljiva na plamenjaču);
  • Petra (Tolerantna je na plamenjaču i sivu trulež grožđa, ali osetljiva na pepelnicu);
  • Petka (Otporna je na sivu trulež grožđa, visoko tolerantna na plamanjaču i pepelnicu);  
  • Rubinka (Odlikuje se otpornošću na sivu trulež grožđa i visokom tolerancijom na plamenjaču i pepelnicu);
  • Bačka (može se gajiti po principima organskog vinogradarstva čak i u rejonima sa visokim rizikom od zimskih mrazeva, to je njena karakteristika);
  • Panonija (odlikuje se otpornošću na plamenjaču i pepelnicu i visokom tolerancijom prema botritisu).

Pri izboru sorte vinove loze za organsku proizvodnju, pored poznavanja bioloških i proizvodnih osobina sorti, neophodno je pratiti i zahteve i ukus potrošača kao i mogućnost plasmana.

  • Plodored

Povrtarski plodored podrazumeva tropoljni plodored sa četvrtim poljem na kome se gaje višegodišnje kulture.

Pravilan plodored podrazumeva gajenje kupusnjača, plodovitog povrća i vrežastih kultura na prvom polju; korenasto-krtolaste kulture, lukovičasto i lisnato povrće seje odnosno sadi se na drugom polju, dok je treće polje rezervisano za gajenje leguminoznih biljaka.

Rotacijom (smenom useva) svake godine, u velikoj meri izbegava se napad patogena, ali i zemljišnih štetočina. Primera radi, parcela na kojoj je u prvoj godini gajena paprika, sledeće godine služi za uzgoj graška. Patogen koji uzrokuje pepelnicu plodovitog povrća ne predstavlja opasnost za grašak, dok u suprotnom, ukoliko bi paprika ostala na istoj parceli (ili ostalo povrće iz porodice Solonaceae) došlo bi do ponovnog napada pepelnice iduće vegetacije.

  • Sadni i setveni materijal 

Zabranjeno je korišćenje genetski modifikovanih sorti, već seme/sadni materijal mora biti proizveden u skladu sa organskim principima, zdrav i ne tretiran, što proizvođač semena/sadnog materijala potvrđuje deklaracijom koju kupac (proizvođač organske hrane) prilaže u postupku sertifikacije. Krtole krompira i sadnice nekih voćnih vrsta prodaju se sa atestom da nisu zaraženi virusima.

Uvek treba kupovati takve biljke, kao i varijatete koji su otporni na bolesti. Može se koristiti i seme iz sopstvene organske proizvodnje.

Značaj zdravog sadnog materijala objašnjen je na sledećem primeru: patogeni prouzrokovači plamenjače krompira prenose se iz godine u godinu preko zaraženih krtola za sađenje i šire se od biljke do biljke.

Sadnjom zdravih krtola prve proizvodne godine, i daljom upotrebom sadnog materijlala iz sopstvene proizvodnje ovaj problem se uspešno rešava. 

slika 10..jpg

Zdravi lozni kalemovi

  • Nega zemljišta i đubrenje 

Balansiran priliv hranljivih materija u dovoljnim količinama i u skladu sa potrebama biljaka omogućava brz porast i povećava otpornost biljaka.

Prilikom đubrenja, proizvođač mora biti obazriv, jer u slučaju unosa prekomernih doza dolazi do neželjenjih posledica kao što je Botrytis sp. – siva trulež, koja se javlja usled unosa velikih količina N. 

slika  11..jpg

Botrytis cinerea – trulež jagode

  • Vreme setve/sadnje 

U proizvodnji povrća po organskim principima, ranijom setvom/sadnjom u odnosu na optimano vreme, mogu da se izbegnu napadi bolesti. Na primer, u krajevima gde postoji plamenjača krompira, ranijom sadnjom izbegava se period kada je opasnost od bolesti najveća.

Generalno, ranija setva (ukoliko to dozvoljavaju vremenski uslovi) omogućuje biljkama da se dobro prime pre početka opasnosti, što povećava otpornost na napade.

  • Uzgojni oblik 

Formiranjem pravilnog uzgojnog oblika u velikoj meri utiče se na napad bolesti i njihov intenzitet širenja.

Naime, ukoliko je kruna voćaka ili čokot previše gust, nakon padavina voda se dugo zadržava na površini listova što pogoduje razvoju gljivičnih oboljenja.

Sa druge strane, krune i čokoti koji su pravilnog uzgojnog oblika, posađeni na optimalni razmak više su izložene cirkulaciji vazduha i sunčevim zracima koji suše vlažne listove i u velikoj meri sprečava se infekcija biljnog tkiva.

Preporučeni uzgojini oblici voćnih kultura za organsku poljoprivredu su sledeći: jabuka – palmeta, vretenasti žbun, vitko vreteno; kruška – palmeta i vretenasti žbun; šljiva – vaza i poboljšana piramidalna; malina – špalir; kupina – špalir.

U organskoj proizvodnji grožđa, u našim klimatskim uslovima najbolje rezultate su pokazali špalirski uzgojni oblici. Karlovački uzgojni oblik se preporučuje kod sorti koje zahtevaju dugu rezidbu, dok za sorte koje se režu na kondire najviše odgovara roajatska kordunica (slika obe).

  • Smanjenje bujnosti 

Ima za cilj bolju osvetljenost krune i čokota, kao i bolje provetravanje između grana i lastara. Radi se sa istim ciljem kao i formiranje uzgojnog oblika, a izvodi se u prolećnom i letnjem periodu makazama za orezivanje.

Preventivne mere higijene

Sprovođenje higijenskih mera u organskoj poljoprivredi je nezaobilazno.

Jedna od mera je dezinfekcija zemljišta u zaštićenim prostorima, jer bolesti u zemljištu izazivaju truljenje korena i zaostajanje biljaka u porastu, što je uzrokovano gljivama iz roda Fusarium i Phytophtora (npr. Phytophtora infestans – plamenjača paradajza).

Dezinfekcija se najčešće sprovoditi na dva načina, a to su:

  • pasterizacija parom - zagrevanje zemljišta do 70ºC/30min;
  • polarizacija - pokrivaje zemljišta polietilenom koji upijajući solarnu radijaciju zagreva zemljište  do praga smrti za veliki broj patogena;
slika 12..jpg

Dezinfekcija zemljišta

Sledeća higijenska mera je obavezno pranje oruđa i alata nakon svake upotreba potapanjem u ključalu vodu ili rastvor hipermangana. Često na upotrebljenom alatu ostanu patogeni prouzrokovači i sledećom upotrebom neopranog alata šire se bolesti. Isto pravilo važi i za priključne mašine i setvene uređaje koji se moraju održavati u čistom stanju.

Ovu meru ja naročito važno primenjivati u slučaju da se ista mehanizacija koristi u konvencionalnoj i organskoj poljoprivredi. U tom slučaju, mora se voditi evidencija o čišćenju i pranju, koje kontrolor za organsku poljoprivredu proverava u postupku sertifikacije.

Proizvođači pušači vrlo često ne znaju da posle svake cigarete i pre ulaska u plastenik potrebno je, takođe, detaljno sapunom oprati ruke. Na taj način preventivno se deluje na virus mozaika paradajza koji se prenosi duvanom zaostalim na prstima pušača.

Ukoliko farmer obavlja poslove u rukavicama, najbolje je rokistiti rukavice za jednokratnu upotrebu, jer dodorivanjem zaraženih biljnih organa na rukavicama ostaju mikroorganizmi prouzrokovači, koji se prenose i šire svakom narednom upotrebom.

FIZIČKE MERE ODBRANE

Uklanjanje zaraženih biljnih delova ili celih biljaka 

Zelenom rezidbom u toku vegetacije uklanjaju se grane voćaka i lastari čokota koji su zaraženi. Nakon rezidbe zaraženi materijal se iznosi van zasada i obavezno se spaljuje a makaze je potrebno dezinfikovati. Takav biljni materijal nije dozvoljeno stavljati u kompostište. Kada je reč o povrtarskoj proizvodnji, uklanjaju se delovi biljaka, ali se češće primenjuje čupanje celih biljaka zajedno sa korenom.

Samonikle biljke krompira i paradajza koje često izrastaju na kompostu treba uklanjati, jer mogu biti zaražene plamenjačom.

Uništavanje izvora zaraze

Podrazumeva uništavanje zapuštenih zasada i biljnih ostataka, što se često ne primenjuje i time predstavlja rizik za širenje bolesti.

slika 13..jpg

Monilia šljive

Neki patogeni prezimljavaju u otpalim plodovima, lišću ili osušenim grančicama, te sakupljanje infektivnog materijala predstavlja važnu meru zaštite, tako gljiva koja uzrokuje krastavost jabuke prezimljava na zaraženom opalom lišću u voćnjaku a primer su i plodovi šljive zaraženi gljivicom Monilinia

Postavljanjem protivgradnih mreža

Ovim se sprečavaju oštećenja i rane na plodovima koje predstavljaju mesta ulaska oboljenja.

Biljne delove zaražene otpornim patogenim mikroorganizmima (npr. izazivač kile kupusa) i materije koje se ne razlažu u kompostu (npr. drvenasti delovi zaraženi garežom) nije dozvoljeno stavljati u kompost, već se uništavaju spaljivanjem.

Uništavanje korova 

Korovi povećavaju vlagu u zasadima i baštama, što pogoduje patogenima, te ih je potrebno uklanjati. Sa druge strane, u vreme letnjih žega korovi predstavljaju rešenje za ožegotine od sunca, na primer, divlji sirak štiti plodove paradajza od direktne izloženosti suncu, čime se čuva kvalitet plodova. U ovakvoj situaciji, potrebno je sa divljeg sirka ukloniti seme, kako ne bi došlo do generativnog razmnožavanja, dok listovi biljke ostaju netaknuti.

Provetravanje zaštićenog prostora 

Redovnim provetravanjem plastenika u najtoplijem delu dana, u trajanju od pola sata sprečava se trulež salate.

BIOLOŠKE MERE ODBRANE

Registrovane su vrste gljiva koje imaju ulogu u biološkoj kontroli fitopatogenih vrsta gljiva. To su:

  • vrsta gljive Ampelamyces quisqualis proizvedena za kontrolu pepelnice prvenstveno na vinovoj lozi, ali se uspešno koristi i u povrtarstvu i voćarstvu; 
  • za kontrolu plamenjače šljive koriste se gljive Trichoderma roseum i Gloeosporium polystigmacolum;
  • vaskularno uvenuće kontroliše gljiva Fusarium oxysporum Schlechtendal (soj Fo 47);
  • Pythium oligandrum (preparat Polyversum) kontroliše zemljišne gljive u staklenicima, plastenicima i na otvorenom. Deluje na način što stimuliše rast useva, čime on postaje otporniji;
  • Formulacije gljive Gliocladium catenulatum Gilman i Abott koriste se u kontroli Pythium spp. i Rhizoctonia vrsta u zemljištu, ali i za tretmane bolesti koje nastaju posle berbe (prouzrokovači Botrytis spp , Didymella spp.);
  • Primenjuju se gljive antagonisti, koje ometaju razvoj patogenih gljiva. Npr. Aureobasidium pulluans (preparat BoniProtect forte) suzbija trulež cvetova i plesnivost plodova.

Prirodno dobijeni fungicidi iz bakterija su:

  • Preparat dobijen na bazi bakterija Bacillus subtilis (preparat F Stop) veoma je efikasan protiv patogena koji se javljaju na korenu. Direktnom primenom na seme, bakterija B. pumilus naseljava se na korenov sistem i već u procesu klijanja počinje da se bori sa prouzrokovačima bolesti koje parazitiraju korenov sistem.
  • Bacillus pumilus deluje na povećanje rasta i na razvoj bakterija koje se nalaze una korenovom sistemu biljaka gde vrše prevenciju klijanja spora Rhizoctonia i Fusarium.

HEMIJSKE MERE ODBRANE

Hemijske mere odbrane u organskoj proizvodnji povrća

U organskoj proizvodnji povrća dozvoljeno je korišćenje bakarnih preparata u cilju zaštite biljaka od bolesti, te u preventivne mere zaštite obavezno treba uključiti preparata na bazi bakra.

Proizvođač mora voditi računa da doze, učestalost upotrebe i način primene ne dovedu do toksičnih količina bakra u zemljištu (npr. bordovska čorba se koristi 3-5 puta u toku jedne vegetacione sezone).

U prodaji se nalazi preparat Perfit – na bazi vodonik peroksida, čija upotreba je dozvoljena u organskoj poljoprivredi i deluje kao pomoćno lekovito sredstvo.

U kontroli pepelnice na vrežastom povrću i plamenjače, crne pegavosti i sive truleži kod plodovitog povrća uspešno se koristi soda bikarbona.

Spečavanje širenja infekcije podrazumeva primenu preparata na bazi sirćetne kiseline.

Za suzbijanje patogena koji se razvijaju u zemljištu i napadaju korenov sistem biljaka i prizemni deo stable najviše je u upotrebi rod Trichoderma. Iz gljive Trichoderma harzianum  razvijen je biopesticid Trichodex – deluje na sivu trulež, i preparat Root-Dhield koji deluje na poleganje rasada, trulež i uvenuće.

Polyversum se koristi za suzbijanje fuzarioznog i verticilioznog uvenuća povrća, začinskog bilja i cveća.

Za tretiranje semena pre setve i potapanje korena rasada koristi se Bacillus subtilis.

Preparat Serenade kao i Pseudomonas chlororaphis koriste se preventivno u kontroli crne pegavosti i plamenjače.

Hemijske mere odbrane u organskoj proizvodnji voća

  • Čađava pegavost lista i krastavost plodova jabuke

Osnovna tehnologija suzbijanja u organskoj proizvodnji zasniva se na upotrebi fungicida na bazi bakra, sumpora, zatim kalcijum polisulfid i kalijum bikarbonat (preparati Vitisan i Omniprotect).

  • Pepelnica jabuke 

Mogu da se koriste preparati na bazi sumpora (Kosan, Kumulus, Kolosus). Tretira se od fenofaze zelenog pupoljka pa sve do kraja rasta letorasta.

  • Bakteriozna plamenjača jabuke 

Preparati na bazi bakra i to u vreme bubrenja pupoljaka. Bakterija Bacillus subtilis je antagonista bakterioznoj plamenjači, i razvijeni su preparati Biopro i Serenade. Radi sprečavanja infekcije, u organskoj poljoprivredi koriste se preparati na bazi gljive Aureobasidium pullans – preparat Blossom Protecta. Ukoliko je prisutan jak infektivni napad tretiranje mora da se ponavlja svaka dva dana.

  • Moniliozno sušenje cvetova, grančica i trulež plodova 

Suzbija se preparatima BoniProtect forte (aktivna materija Aureobasidium pulluans), Serenade Max (aktivna materija Bacillus subtilis) i Blauvit SC (aktivna materija Cu) – voćke se tretiraju odmah nakon berbe.

  • Ljubičasta pegavost 

Koristi se preparat Thiovit JET 80 WG (aktivna materija S).

  • Siva plesan jagode i maline 

U literaturi se srećemo sa informacijom da ova bolest može vrlo uspešno da se suzbije mešovitom sadnjom, koja podrazumeva sadnju belog luka u usevu jagode.

slika 14..JPG

Združena sadnja jagoda i belog luka

Ali, teorija govori jedno a praksa nešto sasvim drugo i vrlo često suprotno. Na ovaj način problem plesni se ne rešava, već se moraju primeniti hemijske mere zaštite, koje podrazumevaju upotrebu prparata na bazi Cu – npr. Cuproxat. Zatim, dozvoljena je primena gljiva antagonista, jedna od njih je Aureobasidium pulluans (preparat BoniProtect forte). Natrijum bikarbonat menja pH vrednost na tučku jagoda u fazi cvetanja, tako da i njegova primena ometa nastanak sive plesni.

  • Uvenuće biljaka jagode i maline 

Još uvek nije pronađen bio preparat za hemijsku zaštitu, te se stoga primenjuju preventivne mere i biofumigacija zemljišta, kako bi se smanjio nivo inokuluma gljive u zemljištu. Postupak biofumigacije počinje setvom biljaka iz roda slačica (npr. Brassica napus – uljana repica), koje se nakon punog cvetanja kose, a dobijena masa unosi u zemljište freziranjem.

  • Bolesti izdanaka maline

Koristi se kombinacija preparata Agrol + Cuproxat (aktivna materija mineralno ulje + Bakar oksi sulfat (345 g/l)) i preparat.

  • Krastavnost kruške 

Najbolji uspeh postiže se preventivnim tretiranjem preparatima na bazi bakra, koji se primenjuju u rano proleće (već u fazi mišjih ušiju).

  • Bakteriozna plamenjača jabuke 

U upotrebi su preparati na bazi bakra koji se primenjuju pre svega preventivno, ali i u slučaju infekcije.

  • Bakterijski rak kruške

Kod hemijske zaštite, kao i druge bakterijske bolesti, tako i bakterijski rak suzbija se prskanjem bakrenim sredstvima. Tretiranje se vrši u jesen nakon opadanja lišća, pred početka vegetacije i u vreme kretanja vegetacije. Bakrenim sredstvima se preporučuje dodati ulje.

  • Rak korena vrata kruške 

Jedino rešenje u organskoj poljoprivredi je krčenje zaraženih sabala.

  • Rak kore kruške

Tokom proleća potrebno je obaviti prskanje pripravcima na osnovi bakra, dok se kasnije koriste površinski fungicidi namenjeni suzbijanju krastavosti jabuke. Neposredno nakon berbe, takođe se prska bakrenim pripravcima. Za vreme toplih i kišnih jeseni preporučuje se do dva prskanja fungicidima na osnovi bakra u periodu opadanja lišća.

  • Rogač šljive 

Osnovna zaštita obavlja se nakon cvetanja kada je prisutan maksimum infekcije. Potrebna su dva prskanja, prvo se obavlja nakon cvetanja a drugo 3—4 nedelje nakon prvog tretiranja. Od organskih fungicida koriste se: Polyram, Star, Dithane, Mankozeb, Kaptan, Topas C 50, Meteor, Antracol, Rubigan, Folpan, Rival, Mikal, Stoper. Bakreni fungicidi nisu preporučljivi jer su neke sorte šljive na njih osjetljive. Za zaštitu se koristi 2% rastvor bordovske čorbe.

  • Šarka šljive 

Treba imati u vidu da jednom zaraženo stablo ostaje neizlečivo do kraja života i postaje žarište zaraze, te se ovakva stable moraju krčiti i spaljivati.

  • Kovrdžavost lista breskve 

Koristi se smesa gline i kreča u razmeri 4:1 i koncentraciji 3-5%. Rastvor gline meša se sa krečnim mlekom. U 100l vode pomeša se 0,9kg kreča, čime dobijamo krečno mleko. 3,5kg gline meša se u posebnoj posudi sa 90l vode i rastvor se sipa u tankom mlazu u krečno mleko uz neprekidno mešanje. Preparat se mora koristiti odmah, ne sme se ostaviti za kasniju upotrebu jer menjaju osobine.

Hemijske mere odbrane u organskoj proizvodnji grožđa

Plamenjača – u organskoj poljoprivredi suzbija se upotrebom preparata na bazi bakra, ali je upotreba ograničena na 6kg/ha, te se stoga pristupa različitim alternativama. Kao alternativa koristi se npr. fosforasta kiselina, salicilna kiselina, natrijum bikarbonat (soda bikarbona) i različiti biljni ekstrakti. Pozitivni rezultati ostvareni su upotrebom bio preparata Urticum.

Pepelnica – za borbu protiv pepelnice upotrebljava se sumpor (do 30kg/ha) a kao zamena u upotrebi su soda bikarbona sa dodatkom ulja radi slepljivanja na lišće i biljni ekstrakti kojima se tretira svakih sedam dana, da bi bili efikasni. Najdelotvorniji su pripravci od koprive, luka  i nane. Od bioloških preparata preporučuje se AQ 10 (Ampelomyces quisqualis) kao prirodni parazit pepelnice i preparati na bazi Bacillus subtilis. U Izraelu je stvoren novi prparat Timorex, sadrži 66% ulja iz biljke Melaleuca alternifolia i uspešno inhibira klijanje spora gljive prouzrokovača pepelnice.

Siva trulež grožđa – Od biopreparata može se koristiti preparat Fungastop, preparat na bazi limunske kiseline i ulja nane a zatim K - permanganat. Koriste se i alternativna sredstva: Na - silikati, K – bikarbonat i biljni ekstrakti.

Crna pegavost – upotreba bakarnih preparata rešava problem crne pegavosti.

BIOPREPARATI KOJE MOŽETE NAPRAVITI SAMI

Biopreparati koji se koriste u organskoj proizvodnji može napraviti svaki proizvođač na sopstvenom gazdinstvu, uz malo izdvojenog vremena i dobre volje. U organskoj poljoprivredi u upotrebi su najčešće čorbe, macerate, fermentisani ekstrakti i čajevi.

Priprema čorbe – delovi odgovarajuće biljke se iseckaju i preliju hladnom vodom i ostave da stoje 24 časa nakon čega se kuvaju 15-30 minuta. Ohlađena, proceđena i razređena tečnost koristi se za prskanje.

Priprema macerata – macerat nastaje tako što se usitnjeni delovi biljaka preliju hladnom vodom (najbolje je koristiti kišnicu) i ostave da odstoje 24h. Nakon toga se procedi i koristi.

Priprema fermentisanog ekstrakta – sveži ili suvi biljni delovi preliju se hladnom vodom i ostave napolju sve dok ne započne proces vrenja. Masu je potrebno povremeno mešati a fermentacija je završena kada biljni delovi stvore talog, odnosno padnu na dno posude a tečnost se izbistri. Pre upotrebe ekstrakt se obavezno razređuje. 

slika 15..JPG

Fermentisani ekstrakt belog luka

Priprema oparka (čaja) – oparak se dobija u postupku prelivanja biljne mase vrelom vodom koja potopljena stoji 3-4 sata a zatim se proceđena primenjuje za suzbijanje bolesti.

Biljke se sa samostalno napravljenim pripravcima tretiraju svakih 7-10 dana a razređenje zavisi od faze razvoja biljne vrste na kojoj se određeni preparat primenjuje i od intenziteta napada bolesti.

VAŽNO: U praksi se primenjuje manji odnos razređenja nego što se navodi u literaturi.

Biljke pogodne za spravljanje biopreparata i njihovo delovanje

Pročitajte detaljnije kako sami da napravite biopreparate i kako da ih koristite. 

Kopriva

Smeđa trulež

Fermentisani ekstrakt – 10kg sveže biljke ili 2kg suve/100l vode. Bere se samo nadzemni deo biljke, bez korena.

Suzbijanje bolesti povrća na korenovom vratu i nižim delovima stabla

-II-

Hloroza listova voća

-II-

Poleganje rasada

-II-

 

Rastavić

Trulež i paraziti koji se razvijaju na površini lista

Macerat – 10kg svežih biljaka ili 1,5kg suve biljke/100l vode.Beli i crni luk



Beli i crni luk

Plamenjača i čađavice

Fermentisani ekstrakt – 5kg češnjeva/100l vode. Nakon fermentacije, češnjevi se mogu koristiti još jednom za fermentisanje, pri čemu se koristi 50l vode.

Drugi recept: 200gr suvih lukovica prelije se sa toplom vodom (40ºC) i drži 4-5 dana a zatim se procedi. Prska se u intervalima od 5 dana.

Plesni

Fermentisani ekstrakt – 0,5kg crnog i belog luka prelije se sa 10l vode i ostavi se da fermentiše. Nakon fermentacije razredi se u odnosu 1:10l vode.

Plamenjača krastavca, pepelnica

Oparak (čaj) od belog luka – 700gr belog luka prelije se sa 10l kipuće vode, ostavi da odstoji i procedi. Koristi se u razređenju 1:3l vode.

Plesni, plamenjača

Oparak (čaj) od crnog luka – 200gr suvih listova lukovice prelije se toplom vodom temperature 40ºC i drži 4-5 dana, zatim procedi i upotrebljava. Tretira se tri puta u vremenskom intervalu od 5 dana.

Drugi nači: kanta se do polovine napuni ljuskama lukovica i ulije se 10l kipuće vode. Stoji 24 časa nakon čega se procedi i razredi dvostrukom količinom vode.

Plamenjača

Macerat belog luka – 30-40g belog luka se samelje i potopi u 10l vode, promeša i ostavi da odstoji 24 časa. Nakon toga se procedi i biljke se prskaju svakih 10-15 dana.Kamilica

 

Kamilica

Dezinfekcija semena

Oparak od kamilice – čajna kašika suvog cveta prelije se sa 1l kipuće vode, ostavi da odstoji, procedi i koristi.

Sprečavanje truljenja komposta

Oparak (čaj) od kamilice – koristi se u razređenju 1:5l vode.

Predsetveno tretiranje semena mahunjača

Oparak od kamilice - čajna kašika suvog cveta prelije se sa 1l kipuće vode, ostavi d odstoji, procedi i koristi.


Stolisnik

Plesni, rđa

Oparak (čaj) od stolisnika – 800g osušene biljke (samo nadzemni deo) usitni se i prelije kipućom vodom, zatim se doda vode do 10l i tako pripremljena smesa stoji 36-48 sati ili, drugi način, smesa ključa 30min.


Rastavić

Pepelnica i rđa

Čorba – 1kg sveže biljke (samo nadzemni deo) ili 150g rastavića ubralog u avgustu, kada je bogat silicijumovom kiselinom prelije se sa 10l vode, stoji 24h, i nakon toga se kuva 30min. Kada se ohladi procedi se, razredi 1:5l vode i pri jačem napadu prska se na svaka 3 dana. Kao preventiva primenjuje se u intervalu 2-3 nedelje. Si kiselina stvara skramu na listovima i time otežava infekciju.


Soda bikarbona

Pepelnica

U 2l vode doda se 1 kap biljnog ulja, 1 kap deterdženta i 2 kašičice soda bikarbone. Biljno ulje služi kao fiksator sode, a deterdžent omogućuje bolje raspršivanje sredstva. Primenjuje se kao preventiva. 


Čajevima do zdravlja biljaka

Čajevi koji se koriste u organskoj poljoprivredi ne smeju biti jaki, te se zbog toga razređuju u odnosu 1:5.

Čaj od hajdučke trave 

Serija prskanje započinje upravo ovim čajem. Tretiranje se obavlja u punoj vegetaciji kada su listovi biljaka potpuno razvijeni. Čaj od hajdučke trave ima poseban pozitivan učinak na plodove, njihov kvalitet i prinos.

Čaj od kamilice 

Njime se tretira 7-10 dana nakon tretmana čajem od hajdučke trave. S iz kamilice povoljno utiče na usklađivanje procesa Ca u biljkama. Prska se kao preventiva u zamenu za bakar, u doba mirovanja vegetacije.

Čaj od koprive 

Primenjuje se treći po redu i njegovom primenom u listovima se usklađuje process gvožđa. Veliku ulogu u pomenutom čaju ima mravlja kiselina.

Čaj od hrastove kore 

Ispoljava pozitivno dejstvo na jačanje plodova a pored toga popravlja strukturu Ca.

Čaj od cveta maslačka 

Deluje na bolje prilagođavanje biljaka na nepovoljne uslove spoljne sredine i utiče na poboljšanje Si.

Čaj od cveta valerijane 

U biljkama podstiče procese P i deluje na oblik plodova.

Čaj od poljske preslice 

Primenjuje se poslednji u toku vegetacije, i to posle dugotrajnog vlažnog perioda jer deluje protiv gljiva. Si iz preslice daje velike učinke u vitalnosti i otpornosti biljaka.

Preparat na bazi bakra – Bordovska čorba

Rastvaranjem različitih formulacija bakra, u vodi se oslobađaju joni bakra koji su toksični za gljive i bakterije. Cu je prvenstveno fungicid, ali kontroliše i bakterijsku lisnu pegavost, antraknoze, plamenjače, pepelnice i rak. Takođe, koristi se i kao repelent za insekte. Cu može da razgrađuje i ćelije biljaka, te je zbog toga upotreba bakra rizična, jer može dovesti do pojave ožegotina na listovima i plodovima. U organskoj poljoprivredi najviše se koristi u obliku Bordovske čorbe.

Priprema bordovske čorbe

Za 100l 1% bordovske čorbe potrebno je:

  • 1kg plavog kamena (barak sulfat),
  • 0,4kg negašenog kreča ili 1,2kg gašenog kreča ili 1kg hidratisanog kreča

Pripremi se bure od 100l u koje se naspe voda, i od iste količine odvoji se 20l, od čega se u 10l zagasi 0,4kg negašenog kreča ili se doda 1,2kg gašenog kreča u vidu paste ili 1kg hidratisanog kreča. U preostalih 10l rastopi se plavi kamen. Kada se kreč razmuti, potrebno ga je procediti uz neprestano mešanje i sipati u bure sa preostalih 80l vode, kako bi se napravilo krečno mleko.

Nakon što se rastvori, plavi kamen se sipa u bure sa krečnim mlekom uz mešanje. Kada se to završi, čorba se može upotrebiti, pri čemu se koristi sveže pripremljena jer stajanjem gubi fungicidno dejstvo.

Stabiliovana bordovska čorba zadržava svoju aktivnost nekoliko dana, a stabilizovati se može dodavanjem 250g šećera/100l čorbe.

Pravljenje koncentrata bordovske čorbe 

Sastoji se u tome da se pripremi krečno mleko i rastvor plavog kamena koji se ne mešaju odmah nakon pravljenja, već se pojedinačno čuvaju do i tokom tokom zimskog perioda.

  • Pravljenje plavog kamena

U plastičnoj posudi rastvori se 1kg plavog kamena/10l vode. Ovakav rastvor može se čuvati neograničeno u zatvorenim plastičnim ili staklenim balonima.

  • Pravljanje krečnog mleka

U drugoj plastičnoj posudi u 10l vode rastvori se 0,4kg negašenog kreča ili 1,2kg gašenog kreča ili 1kg hidratisanog kreča. I ova mešavina se neograničeno čuva u balonima.

Kada se ukaže potreba za tretiranjem, 10l rastvora krečnog mleka sipa se u sud sa 80l vode i intenzivno se meša. Zatim se dodaje 10l rastvora plavog kamena i dobro se meša. Na ovaj način dobija se 1% bordovska čorba koja se može koristiti.

Ukoliko proizvođač želi da spremi 1,5% čorbu, onda se sve napred pomenute količine povećavaju za 50%.

Preparat na bazi sumpora – Krečni sumpor

Efikasan je protiv pepelnice, nekih rđa, lisne plamenjače i truleži plodova. Ukoliko se primenjuje za zaštitu biljaka za vreme niske relativne vlažnosti vazduha izaziva oštećenja biljaka. Može biti inkompatibilan (nepodudaran) sa drugim pesticidima i ne treba ga koristiti 20-0 dana posle prskanja uljima, jer može doći do formiranja fitotoksina.

Priprema krečnog sumpora

U sastav ulaze S i kreč (kalcijum pirosulfit) koji sadrži preko 30% S. Za prskanje u proleće (fenofaza kretanja pupoljaka) koristi se 25% rastvor – 2l krečnog sumpora + 8l vode. Za prskanje u toku leta upotrebljava se 0,5% rastvor – 0,5dl krečnog sumpora + 10l vode.

 

Explore futher:

Reprezentați o autoritate de certificare? Înscrie-te ca autoritate