This website or its third-party tools use cookies to collect data that helps us improve the website. If you want to know more, please refer to our Cookie Policy. By closing this banner, scrolling the page, clicking a link or continuing to browse otherwise, you agree to the use of cookies and our Privacy Policy. If you want to withdraw your consent, go to your settings.

015317a019c315bfceed36e0b6cf7e366b79c3bb.jpeg

Kako se proizvodi rasad?

Published in Agricultura organică și grădinăritul, Culturi de câmp și legume category

Rasad je mlada biljka sa 4-8 listova, dobro razvijenim korenovim sistemom, čvrstim i elastičnim stablom, visine 10 – 35cm u zavisnosti od biljne vrste, sa proteklih 4-5 a ponekad i 6 etapa organogeneze generativnih organa i optimalne starosti, što, takođe, zavisi od biljne vrste. 

Načini proizvodnje rasada

Dužina rasadničkog perioda

Tipovi rasada

Uslovi uspevanja rasada

Kalemljen rasad

Kaljenje rasada

Rasad omogućava da sadnjom na otvorenom polju povrće dospeva mesec – dva ranije u odnosu na dospevanje kultura proizvedenih direktnom setvom semena.

Načini proizvodnje rasada

Najčešći načini proizvodnje rasada su:

  1. U toplim lejama
  2. Kontejnerska proizvodnja
  3. U saksijama
  • Proizvodnja rasada u toplim lejama

Ovaj način proizvodnje je najstariji oblik proizvodnje rasada i najčešće se primenjuje za potrebe sopstvene organske bašte. Zahteva puno ljudskog rada, ali je ekonomičan za farme koje raspolažu stajnjakom (za proizvodnju rasada najbolji je konjski, ovčiji i goveđi) kao bioenergetskim materijalom.

Prvi posao pri proizvodnji rasada je punjenje leje sa izolaciono – drenažnim materijalom debljine 10-15cm koji sprečava gubljenje toplote i upija i zadržava suvišnu vodu iz leja. Za ovu namenu preporučuje se upotreba kukuruzovine ili suncokretove stabljike. Na ovaj sloj stavlja se sloj stajnjaka debljine 30-60cm koji se sabija i leja se zatvara.

Radi bržeg razvoja toplote i zagrevanja leje, suv stajnjak se zaliva toplom vodom a u vlažan se ubacuje negašeni kreč za smanjenje kiselosti i sprečavanje razvoja gljiva. Ako stajnjak nije dovoljno topao, u njemu se mogu rasporediti zagrejane opeke. Da bi se sprečilo hlađenje leja, sa svih strana postavlja se sloj slame od 20cm.

Kada je stajnjak zagrejan, u leju se unosi zemljišna smeša koja mora biti plodna baštenska zemlja bez semena korova. Zemlji se dodaje zgoreli stajnjak ili baštenski kompost, treset ili pesak. Stajnjak poboljšava hranljivu vrednost a pesak i treset daju rastresitost smeši. Poslednjh nekoliko godina, u praksi se sve češće upotrebljava smeša glistenjaka i zemlje.

Pre unošenja u leju, zemljišnu smešu je potrebno dezinfikovati. Najbolja je sterilizacija vodenom parom (oko 90ºC) ili dezinfekcija vodenom parom (na 70ºC), zatim solarizacija i biofumigacija. Debljina zemljišnog sloja je 10-20cm za gajenje rasada a ukoliko se u leji gaji povrće do berbe sloj je 25cm.

Posle unošenja smeše, leja se zatvara i ostaje zatvorena kako bi se dovoljno zagrejala, nakon čega može da počne setva kvalitetnog i biološki dezinfikovanog semena.

U našoj praksi zastupljena su dva tipa leja, nadzemne i ukopane.

Nadzemne su jednostavnije jer se mogu premeštati i u njima se lako reguliše vlažnost, dok je nedostatak utrošak za oko 30% više stajnjaka nego kod ukopanih leja.

slika 2.jpg

Nadzemna leja

Ukopane leje su manje zastupljene i uglavnom se koriste za gajenje povrća do berbe.

  • Kontejnerska proizvodnja

Kontejneri su tacne od stiropora, plastike ili specijalne hartije, različitih dimenzija, sa okruglim ili kvadratnim ćelijama različitih veličina, od 2-7cm i oblika – cilindrične, prizmatične, kupljaste, sa otvorenim donjim delom.

Slika 4.jpg

Kontejneri za proizvodnju rasada

Kontejneri od stiropora su lakši za rad od plastičnih jer bolje zadržavaju toplotu i vlagu supstrata. 

Rasad proizveden u kontejnerima ima jednak vegetacioni prostor što omogućava ujednačenost rasada u pogledu porasta.

Kontejnerska proizvodnja može da bude ručna ili  mehanizovana. U oba slučaja postupak proizvodnje rasada je isti. Kontejneri se najpre napune supstratom a zatim se seje seme željenih biljaka. Pri punjenju kontejnera supstratom, sva setvena mesta treba jednako popuniti (3/4 visine ćelije) i lagano pritisnuti da se supstrat slegne. Posle setve, ćelije se dopunjuju supstratom tako da seme bude pokriveno sa supstratom u sloju 1-1,5cm i zalivaju.

Ručna proizvodnja podrazumeva da se ceo postupak obavlja ručno, angažovanjem radne snage, i karakteristična je za manje posede.

Slika 5.JPG

Ručna proizvodnja rasada – punjenje kontejnera supstratom

Sa druge strane, mehanizovana proizvodnja obavlja se na automatskim ili poluautomatskim linijama specijalno konstruisanim za proizvodnju rasadnog materijala.

slika 7.jpg

Mehanizovana proizvodnja rasada

Ovakve linije u upotrebi su u razvijenim zemljama na farmama gde se obrađuju velike površine, ili u semenskim kućama koje proizvode rasad za prodaju.

Pikiranje rasada – izvodi se kako bi se povećao životni prostor biljkama. Ima praktičan značaj jer omogućava de se odgoje i rasade odraslije biljke koje ranije stižu za rod. Obavlja se u fazi kada se na sejancima pojave prva dva stalna listića ili nešto kasnije.

Postupak pikiranja je sledeći: mlade biljke se pažljivo vade iz kontejnera zajedno sa korenovim sistemom i supstratom i stavljaju se u unapred pripremljene saksije za pikiranje, napunjene supstratom.

Nakon stavljanja biljke u saksiju, nagrne se zemlja i sledi zalivanje. Kod pikiranja kontejnerskog rasada, pre samog procesa nije potrebno zalivanje rasada, jer se biljke otežano vade, dok je zalivanje toplih leja obavezno jer se čupanjem biljaka iz suvog zemljišta trajno oštećuje korenov sistem i biljke propadaju. Nakon zalivanja, rasad se pažljivo vadi lopaticom da se korenov sistem što manje ošteti.

Preporuka je da se  glavni (najduži) korenčić skrati na trećinu, što potpomaže rast i razvoj bočnih korenčića. Pikirati se može pod prst ili malom sadiljkom kojom se prave udubljenja u koje se stavlja rasad.

Nakon pikiranja, biljke 3-4 dana ne smeju da budu izložene direktno suncu, te se drže u hladu kako bi se sprečilo suvišno isparavanje. U prostoriji u kojoj se rasad nalazi održava se visoka RVV (85-90%) a temperatura vazduha treba da je 5-6ºC niža od optimalne.

slika 8.jpg

Pikiranje rasada

Prihranjivanje rasada – rasad se prvi put prihranjuje u fazi dva lista, a sledeći put u fazi razvoja 4-6 listova. U organskoj poljoprivredi koriste se tečna organska đubriva i fito-eko preparati, koji se primenjuju između redova, fertigacijom (preko vode) ili folijarno (preko lista).

Ukoliko je rasad izdužen biljke se prihranjuju 0,5 procentnim rastvorom prirodnog kalijumovog đubriva (Patenkali, Sop Fort 0:0:50) čime se povećava čvrstina stabla, razvija bolji koren i povećava otpornost biljke (naročito na niske temperature).

  • Proizvodnja rasada u saksijama

Primenjuje se za vrste koje imaju slabiju sposobnost obnavljanja korenovog sistema, jer se koren rasada uzgajanog u saksiji ne ozleđuje pri sadnji, u industrijskoj proizvodnji i pri setvi piliranog semena (npr. kukuruz).

Tabela 1. Karakteristike standardnog rasada

Vrsta

Starost (dana)

Broj listova

Dužina (visina) rasada

Kupus rani

50-55

5-7

12-15

Kupus kasni

35-45

4-5

15-20

Paradajz rani

60-65

7-9

25-30

Paradajz srednjerani

40-45

5-6

20-25

Krastavac

20-25

3-5

15-20

Celer

50-60

4-6

10-12

Luk

50-60

3-4

12-15

Salata

30-35

4-5

10-12

paprika

55-65

6-8

15-25

 

Dužina rasadničkog perioda

Kako bi se nakon rasađivanja korenov sistem obnovio i biljka dalje rasla, rasad mora biti optimalno razvijen. Ukoliko je rasad suviše mlad, brzo se ukorenjuje ali sporo raste, dok star rasad sporije obnavlja korenov sistem i kao posledica toga dolazi do sušenja listova. 

Tabela 2: Dužina rasadničkog perioda

Vrste

Dužina rasadničkog perioda (dana)

Kupusnjače

30-50

Salata, cvekla, crni luk

20-30

Praziluk, špargla

60-70

Rabarbara

80-90

Krastavac, tikve, dinje, lubenice, boranija

20-25

Paradajz, paprika, plavi patlidžan

50-70

Tipovi rasada

Rasad golih žila (čupani rasad) 

Rasad golih žila je čupana biljka iz leje namenjena rasađivanju. Biljke posle sadnje trpe stres zbog oštećenja korenovog sistema i sporije se ukorenjavaju i primaju.

slika 9.jpg

Rasad golih žila

Kontejnerski rasad 

Kotejnerskom rasadu  se daje velika prednost u odnosu na rasad golih žila jer se biljke brzo ukorenjavaju i nastavljaju normalan rast. Berba je ranije za 15 dana a prinosi su do 30% veći u odnosu na klasičnu proizvodnju. 

slika 10.jpg

Kontejnerski rasad

Uslovi uspevanja rasada

Kvalitet rasada zavisi od sledećih faktora:

  • temperature vazduha i relativne vlažnosti vazduha
  • temperature zemljišta i zalivanja
  • svetlosti
  • hranljivog supstrata
  • kvaliteta semena
  • preciznosti setve
  • vegetacionog prostora

Temperatura vazduha i RVV 

Temperatura vazduha najviše utiče na rast biljaka, i proizvođači na samom startu proizvodnje greše i imaju problema u kasnijim fazama zbog loše regulacije temperature.

Optimalna temperatura zavisi od biljne vrste i fenofaze razvoja u kojoj se biljka nalazi. Kritičnu tačku kada je u pitanju temperature predstavlja faza posle nicanja, kada temperaturu treba sniziti u odnosu na optimalnu, kako ne bi došlo do izduživanja rasada.

Temperatura i vlažnost regulišu se provetravanjem koje se mora obavljati svakodnevno.

Previsoka vlažnost vazduha i jaka kolebanja temperature pogoduju razvoju gljivičnih oboljenja i slebe otpornost biljaka. Provetravanje se obavlja u najtoplijem delu dana, kratkotrajno.

Tabela 3. Optimalna temperatura, provetravanje i RVV za proizvodnju rasada

Vrsta

RVV (%)

Provetravanje

Temperatura vazduha (ºC)

5-7 dana posle nicanja

Posle do kaljenja

dan

noć

sunčan dan

oblačan dan

noć

Kupusnjače

60-70

Jako

6-10

6-10

14-18

12-16

6-10

Paradajz

50-60

Jako

12-15

8-10

20-22

16-18

8-10

Paprika

60-70

Jako

18-20

15-18

22-25

18-20

20

Krastavac

80-85

Umereno

16-18

14-16

20-22

18-20

15-18

Salata

75-80

Jako

12-13

6-8

20-22

18-20

14-16

Temperatura zemljišta i zalivanje 

Od temperature zemljišta (supstrata) zavisi brzina nicanja i klijanja. Za nesmetan rast i razvoj, svaka biljna vrsta ima određene zahteve kada je u pitanju dnevna i noćna temperatura, što zavisi od faze razvoja u kojoj se nalazi.

Za normalan razvoj potrebno je i dovoljno vode koja mora biti hemijski i biološki čista (u organskoj poljoprivredi u postupku sertifikacije potrebo je priložiti rezultate analize vode), temperature 18-20ºC.

Tabela 4. Temperatura zemljišta i zalivanje

Posle setve

Vrsta

Temperatura zemljišta

Zalivanje

Prvih 12-15 dana

Posle

   

Noć

Dan

Noć

Dan

Broj zalivanja

l/m2

Kupusnjače

18-20

12

15-17

10

14-16

3-4

10-15

Paradajz

22-25

15

18-20

12-14

18-20

3-5

20

Paprika

25-30

17

20-22

15

20-22

4-5

20

Plavi patlidžan

25-30

17

20-22

15

20-22

4-5

20

Paradajz

25-30

15

18-20

12-14

18-20

3-5

20

Salata

18-20

12

15-17

10

14-16

2-3

10-15

Neposredno pre rasađivanja zalivanje treba smanjiti i biljke privikavati na uslove u zaštićenom prostoru ili na uslove kakvi su na parcelama na otvorenom.

Svetlost 

Usled nedostatka svetlosti dolazi do usporenog razvoja i izduživanja biljaka, te je zbog toga poželjno dopunsko osvetljavanje koje ubrzava zrenje plodova za 20-25 dana i povećava prinos za 25-30%.

 Dopunsko osvetljenje rasada 

Krastavac

Paradajz, paprika

Početak osvetljavanja

10. - 15.IXX

15. - 25.XII

Dužina osvetljavanja:

Dana

Časova/danu


18-20

8-10


30-35

10-12

Optimalan intenzitet osvetljenja luksa

6000

8000

Visina lampi iznad rasada (cm)

5-150

5-150

Hranljivi supstrat 

Supstrat mora biti dezinfikovan i obogaćen potrebnim makro i mikroelementima.

U organskoj poljoprivredi dozvoljeno je koristiti supstrate koji se nalaze na Listi registrovanih sredstava za ishranu bilja i oplemenjivača zemljišta i sredstava za zaštitu bilja koji se mogu koristiti u organskoj proizvodnji (Sl. Glasnik RS, 48/2011). 

Kvalitet semena i preciznost setve

Za setvu se koristi seme organskog porekla, zdravo, dezinfikovano, ne tretirano, visoke klijavosti. Svako seme daje jednu biljku i zbog toga se u svaku ćeluju/saksiju seje po jedna semenka i to u sredinu.

slika 13.jpg

Precizna setva

Samo u slučaju da je seme lošeg kvaaliteta seju se po dve ili više semenki i nakon nicanja se vrši proređivanje.

Vegetacioni prostor 

Nakon pikiranja rasad zahteva povećanje vegetacionog (životnog prostora) što poboljšava osvetljenost i sprečava izduživanje biljaka. Zbog toga je potrebno saksije pomeriti na veće rastojanje jedne od druge, tako da na jednom metru kvadratnom bude 25-30 biljaka.

Kalemljen rasad

Kalemljenje je široko rasprostranjena agrotehnička mera koja se najčešće primenjuje kod proizvodnje reznica voća, ali danas je sve više zastupljena i kod povrtarskih kultura (lubenice, dinje, krastavac, paradajz, plavi patlidžan, paprika, kupusnjače).

Iz kalemljenog rasada razvijaju se snažnije biljke jer su podloge vrste, sorte odnosno hibridi sa snažnijim korenovim sistemom povećane otpornosti i visoke tolerantnosti prema zemljišnim štetočinama i bolestima. Iskalemljene biljke, takođe, imaju brži porast korenovog sistema, te bolje usvajanje hraniva i crpe vodu.

slika 17.jpg

Kalemljen rasad lubenice i paprike

Kod lubenice se kao podloga koristi tikva nategača, kod dinje divlja tikva, kod paradajza novi hibridi – podloge (pre se koristio plavi patlidžan) a kod paprika hibridna podloga snooker.

Postupak kalemljenja

Rasad se kalemi u fazi kada razvije 2-3 prava lista. Bitno je da je prečnik podloge i plemke isti i najčešće u toj fazi biljaka iznosi 1,6-1,8mm. Do te faze je potrebno 12-20 dana, zavisno od biljne vrste i uslova proizvodnje. Stabla podloge i plemke seku se žiletom pd uglom od 30º iznad, odnosno ispod kotiledonih listića.

Nakon spajanja podloge i plemke, nova biljka se spaja silikonskim štipaljkama i ima dva para kotiledona, koji kada se pogledaju odgore, imaju oblik slova latiničnog X.

Isti postupak primenjuje se i kod kalemljenja na rascep, ali je rez u obliku latiničnog V. Nakon kalemljenja, spojene biljke se uose u komoru za kaleljenje. U našim uslovima najčešće su to mini plastenici pokriveni tamnom folijom ili druge tamne prostorije. Temperatura u komori treba da je niža u odnosu na standardnu proizvodnju, svetlost minimalna, a vlažnost vazduha veća od 85%.

Takvi uslovi neophodni su za stvaranje kalusa na rezanom mestu. Kada se kalus stvori, štipaljke se skidaju a biljke se premeštaju u objekte  pokrivene belom mat folijom ili se skine tamna folija sa objekata u kojima se biljke nalaze i stavi se mat folija. Tu ostaju 3-4 dana, nakon čega se kale i rasađuju.

Kaljenje rasada

Kaljenje je faza u proizvodnji koja se praktikuje desetak dana pred rasađivanje na stalno mesto. U tom periodu treba početi sa postepenim provetravanjem leja ili rasadnika, a zatim sve intenzivnije, i sa snižavanjem temperature.

Pri kaljenju rasada minimalna dnevna temperatura treba da je 8-12ºC a noćna 2-3ºC. Kaljenje je obavezna mera koja omogućava prilagođavanje biljaka na uslove spoljašnje sredine.

Ukoliko se rasad iznosi napolje bez prethodnog kaljenja, dolazi do negativnih posledica u vidu propadanja biljaka.

Explore futher:

Reprezentați o autoritate de certificare? Înscrie-te ca autoritate