This website or its third-party tools use cookies to collect data that helps us improve the website. If you want to know more, please refer to our Cookie Policy. By closing this banner, scrolling the page, clicking a link or continuing to browse otherwise, you agree to the use of cookies and our Privacy Policy. If you want to withdraw your consent, go to your settings.

43f1f4e7ccbdaece7764f3eb00934d5af834993b.jpeg

Plodored u organskoj poljoprivredi

Publicado em Agricultura e horta orgânica, Cultivos de campo e vegetais categoria

Plodored predstavlja unapred utvrđenu smenu gajenja useva u vremenu i prostoru a za uvođenje plodoreda postoje biološki, agrotehnički i organizaciono-ekonomski razlozi.

Biološki razlozi uvođenja plodoreda

Agrotehnički razlozi uvođenja plodoreda

Organizaciono- ekonomski razlozi uvođenja plodoreda

Povrtarski plodored

Ratarski plodored

Plodored u voćarstvu

Iz čega se sastoji plodored?

Osim smene useva u vremenu i prostoru, plodoredom se određuje i sistem obrade zemljišta, đubrenje, nega, zaštita, sistem meliorativnih mera i kao takav predstavlja sistem iskorišćavanja oraničnih površina uključujući agrotehničke, biotehničke i ekonomske mere.

Plodored se sastoji iz tri osnovna elementa: plodosmene, poljosmene i odmora zemljišta.

Plodosmena predstavlja vremensku smenu useva to jest smenu useva iz godine u godinu na istom polju (tu se posmatra polje gde se svake godine smenjuju usevi), tako na primer:

  • 2012. godine – okopavina
  • 2013. godine- jara strna žitarica
  • 2014. godine- detelinsko travne smese
  • 2015. godine- okopavina
  • 2016. godine – ozima strna žita

Poljosmena ili prostorna smena useva predstavlja smenu  jednog useva u prostoru (tu se posmatra jedan usev koji se svake godine gaji na drugom polju).

1.jpg

Plodored

Kada jedan usev obiđe sva polja u plodoredu i vrati se na prvo mesto, tada je jedna rotacija završena. Rotacija ili obređaj zavisi od broja polja i na osnovu toga plodoredi mogu biti  dvopoljni, tropoljni, četveropoljni plodoredi i dr., odnosno, jedna rotacija se završava za dve, tri ili četiri godine.

Odmor zemljišta je treći elemenat plodoreda i on je u intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji skoro u potpunosti nestao, ali ima veoma veliki značaj posebno u organskoj poljoprivredi.

Najpoznatiji oblik odmora zemljišta je ugar i on može biti:

  • crni- zaležaj (površine su ostavljene na odmoru, obrađuju se, ali se ne zasejavaju)
  • zeleni –prelog (površine se zasejavaju usevima koji će biti zaorani u zelenom stanju u svrhu đubrenja i poboljšanja svojstava zemljišta) 
  • okopavinski- parlog (ukoliko ugar traje 2-3 godine)

Zanemarivanjem značaja zemljišta, poljoprivredna proizvodnja počela je da se temelji na monokulturi, odnosno gajenju jedne kulture na jednoj istoj parceli više godina što je proizvelo mnogo negativnih efekata kao što su iscrpljivanje zemljišta u hranivima, pojava bolesti, štetočina i korova koji su tipični pratioci određenih kultura. Upravo iz tih razloga počelo je intenzivno uvođenje smene useva u vremenu i prostoru.

Biološki razlozi uvođenja plodoreda

  • Umornost zemljišta-samopodnošljivost

Pored gore pomenutih negativnih efekata monokulture bitno je još spomenuti opadanje prinosa useva koji su gajeni na istoj parceli više godina uzastopno ili se često vraćaju na isto polje.

Razlozi umornosti zemljišta nisu još u potpunosti proučeni ali postoji nekoliko razloga kao što su: osiromašenje zemljišta u hranivima, razmnožavanje nematode (nematode šećerne repe, ovsa, krompira, dateline, kupusa,…) raznih bolesti (npr. poleganje strnih žita ), štetočina (repičine pipe, kukuruzne zlatice i dr.) i korova (palamida, divlji sirak), razmnožavanje određenih vrsta nepoželjnih mikroorganizama koji remete biološku ravnotežu zemljišta, izdvajanje toksičnih materija iz biljaka koje se nagomilavaju u zemljištu i negativno utiču na razvoj sledećih useva i drugo.

2 Repicina pipa.jpg

Repičina pipa

Neki usevi se mogu gajiti na istom polju više godina (ali to nije preporučljivo) kao što su: kukuruz, duvan, soja, raž, pirinač, krompir, pasulj, konoplja, dok su drugi izrazito osetljivi na često vraćanje na isto polje (grašak, šećerne repa, lan i suncokret, paprika, lubenica i dr).

  • Međusobna podnošljivost useva  

U međusobnom odnosu pojedini usevi se ponašaju veoma različito. Neki usevi se ne mogu gajiti posle drugih useva kao na primer:  grahorica se može gajiti posle drugih leguminoza, dok se lucerka i crvena detelina kao i ozima pšenica posle raži i ovsa ne mogu.

Agrotehnički razlozi uvođenja plodoreda

Zahtevi biljaka prema vodi

Različite biljne vrste imaju različite zahteve prema vodi i zato prilikom sastavljanja plodoreda treba da se smenjuju usevi koji troše mnogo vode sa usevima koji imaju manje zahteve.

Usevi koji dobro podnose sušu su: sudanska trava, sirak, suncokret, lucerka, i dr. Usevi koji slabije podnose sušu su: pasulj, soja, grašak, pšenica, raž, ječam, kukuruz, duvan i dr.  Dok kupus, paradajz, paprika, krastavac, šećerna repa, lan i dr. spadaju u useve koji sušu ne podnose. Ova podela nije striktna i zavisi od mnogobrojnih faktora.

Zahtevi biljaka prema hranivima

Biljke imaju različite zahteve prema hranivima te samim tim zemljište iskorišćavaju različitim intenzitetom. Na osnovu toga, usevi su svrstani u četiri grupe i to:

  • usevi koji usvajaju velike količine hraniva a skoro ništa ne vraćaju (uljane kulture, duvan, konoplja, lan)
  • usevi koji uzimaju dosta hraniva, ali dosta i vraćaju u zemljište (korenasto bilje, jednogodišnje krmne kulture)
  • usevi koji uzimaju srednje količine hraniva a u zemljište vraćaju znatne količine (kukuruz i strnine ako se zaoravaju žetveni ostaci)
  • usevi koji slabo iskorišćavaju zemljište a ostavljaju značajne količine hraniva u njemu (trave, višegodišnje leguminoze)
3 Duvan.jpg

Duvan

Bilans humusa

Sadržaj humusa odnosno organske materije u zemljištu možemo povećati primenom organskih đubriva i zaoravanjem žetvenih ostataka. Neki usevi osiromašuju zemljiše (kukuruz, šećerna repa) dok ih drugi obogaćuju (trave, leguminoze).

U skladu sa tim, pravilnom smenom useva kao i primenom organskih đubriva (stajnjak, kompost, zelenišno đubrivo) možemo da održavamo ili povećamo sadržaj humusa u zemljištu.

Struktura zemljišta

Prilikom sastavljanja plodoreda potrebno je takođe voditi računa o smeni useva koji kvare i popravljaju strukturu. Tako na primer strna žita kvare strukturu, dok okopavine i leguminoze zemljište ostavljaju u povoljnom sutrukturnom stanju.

Borba protiv erozije

Da bi se erozija smanjila na najmanju moguću meru potrebno je gajiti useve koji dobro pokrivaju i štite zemljište kao što sun a primer lucerka, detelina, travne smeše i dr. Usevi koji srednje pokrivaju zemljište su gustoredi usevi, dok su usevo koji slabo pokrivaju zemljište sve okopavine.

Različita obrada zemljišta 

Svaki usev ima različite potrebe za obradom zemljišta. Obrada se razlikuje po broju, dubini, osnovnim i dopunskim operacijama, kao i različitim vremenskim intervalima obavljanja istih.

Uvođenjem plodoreda, menja se i sistem obrade zemljišta  što pozitivno utiče na plodnost zemljišta, bolje uništavanje korova i dr.  

4 Obrada zemljista.jpg

Obrada zemljišta

U plodoredu je neophodno obezbediti takvo smenjivanje useva koje će osigurati blagovremeno izvođenje svih potrebnih operacija predviđenih sistemom ratarenja, a takođe i dovoljan vremenski razmak između žetve i setve sledećeg useva.

Organizaciono- ekonomski razlozi uvođenja plodoreda

Uvođenjem monokulture u poljoprivrednu proizvodnju, agrotehnički radovi su počeli da se odvijaju u isto vreme što je dovelo do sezonskog ili povremenog nagomilavanja operacija u kratkom vremenskom roku što se naziva “špica radova”.

Ovi radovi se moraju obaviti u kratkom vremenskom periodu što iziskuje veliko angažovanje ljudskog i mašinskog rada, pogotovo ukoliko su vremenski uslovi nepovoljni.

Primenom plodoreda usled istovremenog gajenja više različitih kultura, agrotehničke operacije se ravnomerno raspoređuju tokom čitave godine ili vegetacione sezone čime se ublažava špica radova.

Sa ekonomskog stanovišta, plodored čini poljoprivrednog proizvođača stabilnijim prema tržištu, jer on raspolaže većim brojem kultura i ukoliko neki usev podbaci, drugi može imati dobar prinos.

Gajenjem useva u plodoredu, mogu se izbeći velike štete ukoliko dođe do enormnog razvoja neke bolesti ili napada štetočina na određenom usevu jer će ostali usevi koji nisu napadnuti, svojim prinosom i cenom na tržištu pokriti eventualne troškove zaštite i ostvariti određenu dobit. 

  • Sastavljanje plodoreda (gradivne jedinice)

Svaki plodored ima svoju unutrašnju strukturu, svoje gradivne jedinice koje se nazivaju plodredni članovi.

Plodoredni par ili plodoredna dvojka je najprostiji plodoredni član, pri čemu je prvi usev plodorednog para predusev, a drugi usev je glavni usev. Ukoliko je broj useva u plodorednom članu veći, tada se govori o dvo, tro, četvoropoljnom plodorednom članu, dok se plodoredi od pet i više polja nazivaju višepoljnim plodoredima.

Navedenim gradivnim jedinicama sastavlja se plodored s različitim brojem polja, od dva do petnaest i više, što se postiže množenjem plodorednih dvojki ili trojki ili njihovim kombinovanjem.

Sa praktične strane, najpovoljniji plodored je onaj sa 10 polja, povećan broj može dovesti do komplikacija i konfuzije. U ratarskoj proizvodnji, po pravilu, plodoredni član počinje okopavinom ili leguminozom (kulturom koja popravlja osobine zemljišta) a završava se strninom (koja pogoršava osobine zemljišta).

Plodoredna trojka u ratarstvu može biti:

  • prava trojka, koja se satoji iz okopavine, jednogodišnje leguminoze i strnog žita (kukuruz – soja – ozima pšenica);
  • žitna trojka, koja se sastoji od jedne okopavine i dva strna žita (suncokret – ozima pšenica – ovas);
  • okopavinska trojka, koja se sastoji se iz dve okopavine i jedne strnine (kukuruz – suncokret – ozima pšenica);
  • krmna trojka koja se sastoji od dve samopodnošljive leguminoze i jedne okopavine (krmni grašak – grahorica – kukuruz).

Cilj je pre svega da se odgovarajućim plodoredom obezbedi ne samo održavanje već i povećanje plodnosti zemljišta na duži vremenski period.

U strukturi plodoreda krmne i leguminozne biljke trebalo bi zauzimaju 30 – 50 % površina čime se teži obogaćenju zemljišta organskom materijom. 

Slika 6- grašak.jpg

Grašak

Izbor useva koji će se gajiti u plodoredu zavisi od više faktora kao što su: proizvodna orijentacija, broj parcela, njihova vrednost za održavanje plodnosti zemljišta, sposobnost stvaranja i konzervacije hraniva, mogućnost suzbijanja bolesti, štetočina i korova, osposobljenost gazdinstva mehanizacijom i drugom tehničkomm opremom.

Postoje određena pravila koja je potrebno ispoštovati prilikom planiranja uvođenja plodoreda i to:

  • smenjivanje useva koje imaju dubok koren sa usevima plićeg korenovog sistema;
  • smenjivati leguminoze koje vezuju atmosferski azot sa vrstama koje ga mnogo troše;  
  • useve koji sporije niču i koji su u početnom porastu osetljivi na korove (soja, šećerna repa) sejati posle onih koje sprečavaju razvoj korova (lucerka, travno-detelinske smeše, vrste za zelenišno đubrenje i dr.);
  • biljke gušćeg sklopa sa razvijenijim nadzemnim delom kombinovati sa biljkama ređeg sklopa;  
  • izbegavati setvu/sadnju prijemčivih useva na mestima na kojima postoji opasnost od određenih bolesti;
  • smenjivati lisnate i korenaste vrste;  
  • gajiti različite sorte iste vrste kako bi se postigla bolja kontrola korova;
  • smenjivati proletne i jesenje, odnosno jare i ozime biljne vrste i dr.

U organskoj poljoprivredi uobičajeno je da planirane plodosmene ne budu striktne, već da budu prilagodljive kako bi postojala mogućnost za korekciju tokom njihove primene.  Takođe, u plodored je potrebno pored gajenja glavnih useva, uvesti i useve druge žetve (postrne useve), međusezonske useve kao i združenu setvu.

Povrtarski plodored

U organskoj proizvodnji povrća, najčešće se primenjuju tropoljni plodoredi, a ređe četvoropoljni i to kada je uključeno gajenje krmnog bilja ili useva koji se koriste kao zelenišno đubrivo ili zeleni ugar.

Ukoliko se na gazdinstvu gaje višegodišnje povrtarske kulture, tada su one na posebnim parcelama s obzirom da nekima životni vek traje i do deset godina.

7 Povrtarski plodored.jpg

Povrtarski plodored

Kao što je već ranije navedeno, plodored se sastavlja na osnovu više faktora, dok je prilikom sastavljanja povrtarskog plodoreda jedna od najosnovnijih podela prema đubrenju stajnjakom. Prema ovoj podeli, povrće delimo u tri grupe te je na taj način u primeni tropoljni plodored sa tim da se na četvrtom polju gaji višegodišnje povrće (ren, atričoka, rabarbara, špargla i dr.).

U prvu grupu spada povrće koje se obilno đubri stajnjakom: kupusnjače, paradajz, paprika, plavi patlidžan, celer, beli luk, praziluk i vrežaste vrste. One se gaje prve godine na prvom polju uz unošenje organskog đubriva.

U drugu grupu spadaju vrste sa manjim zahtevom za đubrivom: korenaste vrste, crni luk, rotkvica, rotkva i salata. Ove vrste se gaje na drugom polju, odnosno druge godine iza vrsta iz prve grupe koje se obilno đubre.

U treću grupu spadaju vrste koje uz pomoć kvržičnih bakterija koje se razvijaju na njihovom korenu (leguminozne biljke) obogaćuju zemljište azotom: grašak, boranija, pasulj, bob. Ove vrste se ne đubre i gaje se na trećem polju odnosno u rotaciji treće godine posle unošenja organskog đubriva.

Bitno je napomenuti da u plodoredu treba izbegavati uvođenje jedne za drugom povrtarskih vrsta koje pripadaju istoj porodici zbog toga što one najčešće imaju iste neprijatelje – insekte i bolesti. To pogotovo važi za paradajz, plavi patlidžan i krompir, zatim za korenasto povrće (šargarepu, peršun, celer i paštrnak) kao i za krastavac.

Prilikom sastavljanja povrtarskog plodoreda veoma je važno voditi računa o predusevu jer se neke povrtarske vrste uspešno gaje posle velikog broja vrsta dok je za druge sužen izbor.


Vrsta

Predusev

Dobar

Zadovoljavajući

Loš


Paradajz, paprika

višegodišnje trave, ozima pšenica, grašak, luk

kupus, mrkva

paradajz, paprika, plavi patlidžan, spanać, krompir, krastavac


Grašak

pšenica, crni luk, krastavac, kupus, mrkva, paradajz

bostan, krompir

višegodišnje trave, boranija, grašak

Crni luk

višegodišnje trave, ozima

pšenica, grašak

kupus, mrkva

crni i beli luk, praziluk, rotkva

Mrkva,

peršun, celer

ozima pšenica,vrežaste

vrste, grašak

paradajz, paprika, kupus

mrkva, peršun, celer, paštrnak

Vrežaste

vrste

višegodišnje trave, leguminoze

kupusnjače

vrežaste vrste, paradajz, paprika

Kupusnjače

višegodišnje trave, leguminoze

paradajz, paprika

krastavac, tikve, kupusnjače

Intenzivni povrtarski plodored označava uzastopno (po skidanju jedne vrste seje/sadi druga) ili istovremeno gajenje više povrtarskih vrsta na istom zemljištu u toku jedne vegetacione sezone ili godine. Ovakav plodored je moguće ostvariti zbog različite dužine vegetacije povrća, različitim zahtevima useva prema toploti i otpornosti na niske temperature.

U ovoj vrsti plodoreda razlikujemo glavnu vrstu (usev sa najdužom vegetacijom ili najvećim prinosom i profitom), zatim prethodne useve (vrste sa kratkom vegetacijom koje su otporne na niske temperature, kao što su salata, blitva, rani krompir, grašak) i naknadne useve (jesenje i ozime kao što su salata, spanać, kelj pupčar, crni i beli luk).

Ovakvom smenom omogućava se snabdevanje tržista skoro u toku čitave godine i odgovarajuće iskorišćavanje zemljišta.


Vrsta

Dužina vegetacije (u danima)

Sorte

rane

srednje rane

kasne

Paradajz

115-120

120-130

130-150

Paprika

110-120

120-130

130-150

Kupus

100-125

130-150

160 i više

Karfiol

90-110

110-115

-

Keleraba

70-80

80 i više

-

Krastavac

35-55

55-60

65 i više

Tikve

65-70

70 i više

-

Mrkva

60-70

100-125

-

Cvekla

100-110

110-120

-

Rotkvica

25-30

35-40

45 i više

Crni luk

90-110

110-130

130-160

Krompir

60-80

90-110

120 i više

Gajenje združenih useva predstavlja gajenje dve ili više vrsta istovremeno i to: red do reda, naizmenično u istom redu, cik-cak, heksagonalno ili u krug.

Koje vrste će se gajiti zajedno, zavisi od njihove međusobne trpeljivosti ili pozitivnog delovanja na drugi usev (poboljšanje rasta, ukusa, smanjenja bolesti, korova ili odbijanja štetočina).

8 zdruzeni usevi.jpg

Združeni usevi

Pored povrća, u združenom usevu se mogu gajiti još leguminoze kao zelenišno đubrivo ili kao pokrovni usevi, začinsko-lekovito bilje, cvetne ili ratarske vrste. Ove kombinacije su veoma raznovrsne.

Dobre kombinacije združenih useva

Loše kombinacije združenih useva

Beli luk

mrkva, jabuka, ruže, breskva,jagode

Beli luk

niska i visoka boranija, pasulj,grašak

Crni luk

pasulj, kupus, karfiol, praziluk, paradajz

Crni luk

boranija, pasulj, krompir, grašak

Grašak

kupus, keleraba, salata, lukovi

Grašak

paradajz, pasulj, beli luk, praziluk, krompir, vlasac

Krastavac

pasulj, celer, kukuruz, salata, dragoljub

Krastavac

rotkva, rotkvica

Krompir

pasulj, kupus, kukuruz, plavi patlidžan, i ren

Krompir

paradajz,celer, cvekla, grašak

Kupus

pasulj, cvekla, celer, kamilica, mirođija,nana

Cvekla

praziluk, krompir, vlasac

Mrkva

vlasac, crni i beli luk, rotkvica, slavija

Peršun

salata,celer

Paradjz

bosiljak, mrkva, celer, peršun, beli luk

Paradajz

krompir, komorač, grašak

Salata

kupus, mrkva, crni luk, rotkvica, jagoda

Praziluk

pasulj, cvekla, grašak, boranija

Spanać

boranija, voće, jagoda

Celer

krompir, mrkva, peršun

Kao združeni usevi, najčešće se kombinuju vrste različitih osobina, visine, bujnosti, dubine korenovog sistema, različitim zahtevima prema hranivima, vegetacionom prostoru i dr.

Najpoznatije mešane vrste su: crni i beli luk sa mrkvom, peršunom; kukuruz i pasulj; lubenica i kukuruz; kukuruz i tikva, kupus i paradajz i dr.

Ratarski plodored

Kao što je slučaj kod povrtarskog plodoreda, takođe je i kod ratarskog neophodno pored glavnog useva primenjivati kako postrne useve, tako i združene ili međusezonske.

Neophodno je poštovati odnos pojedinih grupa biljaka, ali i vreme između ponovne setve jednog useva na istoj parceli.

Tako na primer: crvena detelina, krompir i lucerka se ne smeju vraćati na istu parcelu 5-6 godina; grašak, pasulj, stočnu i šećernu repu 4-5 godina; kukuruz, ovas, pšenicu i ječam 3-4 godine, soju i raž 2-3 godine.

  • Mesto strnih žita u plodoredu

Od strnih žita se kod nas najviše gaji ozima pšenica, stočni i pivski ječam dok se na manjim površinama gaji raž i ovas.

Pšenica:  Prilikom uvođenja pšenice u plodored potrebno je obezbediti takve uslove koji će joj omogućiti brz i ujednačen razvoj, pri čemu predusev treba za sobom da ostavi zemljište koje je plodno, neugaženo i bez korova. Kako bi se obavila pravilna i pravovremena obrada zemljišta za setvu pšenice, predusev treba da bude ranostasniji, zbog toga leguminoze mogu biti bolji predusevi od okopavina.

Najbolji predusevi su: rane jednogodišnje leguminoze (grašak, grahorica, soja), povrće, srednje dobri predusevi: rani hibridi kukuruza, rane sorte šećerne repe, konoplja i krompir, dok su loši: kasne okopavine (kasni hibridi kukuruza, kasne sorte šećerne repe i soje), kao i kasno razoravanje višegodišnjih leguminoza. Od strnih žita pogodni predusevi su ovas, raž i tritikale a nepogodni jari i ozimi ječam. Predusevi za pšenicu još mogu biti: uljana tikvica, lan, pasulj, slačica, facelija i dr.

Slika 9 Pšenica.jpg

Pšenica

Pšenica je dobar predusev za skoro sve biljne vrste. Ona se rano skida te ostavlja dovoljno vremena za obradu sledećeg useva, zemljište ostavlja bez korova, iznosi umerene količine hraniva, dok zaoravanjem svojih žetvenih ostataka obezbeđuje povećanje organske materije.

Ječam: Najbolji predusevi za ozimi ječam su suncokret ili rane sorte soje, dok za jari ječam šećerna repa. Za ječam ne treba koristiti preduseve koji ostavljaju iza sebe dosta azota. Ječam je dobar predusev za sve okopavine i industrijske biljke dok je veoma nepovoljan za pšenicu.

Raž: Iako raž spada u biljke koje imaju moćan korenov sistemi koji dobro koristi hraniva iz svih tipova zemljišta, ipak su za nju najbolji predusevi đubrene okopavine i leguminoze.

Ovas: Dobri predusevi su ranostasne đubrene okopavine i leguminoze, dok je loš predusev za sva strna žita jer iscrpljuje i isušuje zemljište.

  • Mesto okopavina u plodoredu

Kod nas se od okopavina najviše gaji kukuruz, suncokret, šećerna repa i krompir.

Kukuruz: Nema velike zahteve prema predusevu ali je najbolje da se setva kukuruza planira nakon nekog od leguminoznih useva kao što su detelina, lucerka, pasulj ili grašak. Pored toga dobro se pokazala i kombinacija sa ozimim žitima, pšenicom i ječmom, kao i krompirom i drugim usevima. Najpovoljniji plodored dobija se kombinacijom kukuruz-soja-pšenica.

U združenoj setvi, kukuruz se često seje sa pasuljem i bundevom.

Suncokret: Da li će neki predusev biti dobar za suncokret zavisi od toga koliko usev isušuje zemljište kao i kad mu je vreme pristizanja. Najbolji predusevi su strnine i kukuruz, dok su loši predusevi bilne vrste koje isušuju zemljište (višegodišnje trave i leguminoze, konoplja, šećerna repa) i one koje imaju slične bolesti (soja, uljana repica). 

Krompir: Dobri predusevi za kukuruz su jednogodišnje i višegodišnje leguminoze, travno detelinske smeše i lupina za zelenišno đubrenje. Kao voma nepovoljni predusevi smatraju se strna žita jer iza njih postoji opasnost od napada žičara.

Šećerna repa: je veoma osetljiva na predusev, naročito u sušnim godinama i rejonima, te se u takvim uslovma ne preporučuje gajenje šećerne repe posle useva koji su veliki potrošači vode. U uslovima vlažnije klime kao predusevi mogu biti leguminoze i trave, dok su za naše uslove najčesći predusevi strna žita, a mogu biti još rane sorte povrće i  soje. Veoma nepovoljni usevi su kukuruz (zbog zajedničkih bolesti), biljke iz porodice Brassicaceae i Chaenopodiaceae.

Šećerna repa je dobar predusev za pšenicu, pivski ječam i leguminoze.

  • Mesto leguminoza u plodoredu

Neke od značajnijih leguminoznih biljaka kod nas su: soja, grašak i pasulj. Ove biljke imaju veliki agrotehnički značaj prvenstveno jer žive u simbiozi sa kvržičnim bakterijama koje fiksiraju atmosferski azot. Pošto se kod većine ovih kultura fiksira više azota nego što je potrebno, tako da je zemljište posle njih obogaćeno ovim elementom.

Soja: U plodredu, soja se gaji iza različitih preduseva. S obzirom da je jara kultura, ide iza većine strnine i okopavina. Najčešće se koristi da razdvoji kukuruz i pšenicu, tako da ide nakon kukuruza, a pre pšenice. U našim uslovima najbolji predusevi za soju su strnine, dok su nepovoljni usevi sa istim bolestima, kao na primer suncokret.

Grašak: S obzirom da je jara biljna vrsta, svi predusevi mu odgovaraju sem leguminoza, naročito višegodišnjih. Grašak je dobar predusev za sve kulture, pogotovo za strna žita.

Pasulj: Dobri predusevi pasulju su kukuruz, industrijske biljke i strna žita, dok mu ne odgovaraju druge leguminoze. Pasulj je dobar predusev za strna žita. Kao postrni usev, može da se zaseje posle ranih čučavih sorti boranije.

Primer plodoreda u ratarstvu

  1. godina - (okopavine-kukuruz, krompir...)   
  2. godina - (jednogodišnje leguminoze)  
  3. godina - (strna žita)                                     

Plodored u voćarstvu

Plodored se uspešno može uvesti i u voćarskoj proizvodnji i to gajenjem biljaka između redova sadnica.

Uravnotežen plodored u organskoj proizvodnji voća utiče na sprečavanje ispiranja nitrata, poboljšava strukturu zemljišta i štiti sadnice od pojave bolesti, štetočina i korova.

Primena plodoreda u ovom slučaju moguća je jedino ako je zemljište plodno i ako gajene biljke ne oduzimaju hranljive materije i vodu voćnim kulturama jer u suprotnom može doći do iscrpljivanja istih što se negativno odražava na sadnice. 

Slika 14- Plodored u vocarstvu.jpg

Plodored u voćarstvu

Prilikom izbora kultura koje će se gajiti u voćnjaku potrebno je izabrati one koje će najmanje smetati kako pravilnom izvođenju svih agrotehničkih mera u zasadima, tako i pravilnom rastu i razvoju mladih sadnica, ali i da njihovo gajenje donese neki profit. Takođe, potrebno je voditi računa o izdržljivosti useva prema zaseni, jer je ona različita kod različitih kultura.

Tako zasenjivanje najbolje podnose : grašak, boranija, ozimi kupus, karfiol, kelj, spanać, zelena salata; zasenjivanje osrednje podnose: beli i crni luk,pozni krompir, cvekla, jagoda, malina, ribizla i ogrozd; dok zasenjivanje ne podnose: krastavci, tikvice, bundeva, dinje i lubenice.

Uticaj kultura na rast i razvoj voćnih sadnica:

  • škodljive: pšenica, šećerna repa, suncokret, kukuruz i ostala žita, krtolasto i industrijsko bilje, a posebno ne paprika, paradajz, patlidžan zbog istih bolesti;
  • malo škodljive: jagodasto voće i biljke za stočnu hranu iz familije leguminoza;
  • podnošljive – preporučljive: leguminozne okopavine ,bostan, tikve i neke vrste povrća-špargla.

Usevi se kao međukulture u voćnjacima gaje u prvim godinama, odnosno od 3-8 godina u zavisnosti od rastojanja, voćne podloge, plodnosti zemljišta i količine vodenih taloga, mada je najpreporučljivije prve 2-3 godine dok zasad ne prorodi.

Primer plodoreda u voćnjacima:

  1. godina : tikve, dinje, lubenice, krastavci;                   
  2. godina: leguminoze ( pasulj, grašak, sočivo);            
  3. godina: zelena salata, crni i beli luk, spanać, blitva;
  4. godina: rani kupus, kelj, karfiol, keleraba, prokelj.

S porastom voćaka neophodno je konstantno povećanje širine nezasejanih pojaseva u pravcu redova, koji se uvek moraju održavati u obrađenom stanju ili u vidu malča.

 

Explore mais:

Você é uma Certficadora de orgânicos? Inscreva-se