This website or its third-party tools use cookies to collect data that helps us improve the website. If you want to know more, please refer to our Cookie Policy. By closing this banner, scrolling the page, clicking a link or continuing to browse otherwise, you agree to the use of cookies and our Privacy Policy. If you want to withdraw your consent, go to your settings.

7d40b773307c1ff0dd0b84705efac58aa325f5b1.jpeg

„Biljke prijatelji“ u organskoj poljoprivredi

Publicado em Agricultura e horta orgânica, Defensivos e fertilizantes categoria

Koncept „biljke prijatelji“ podrazumeva združivanje useva, odnosno gajenje dva ili više useva istovremeno na jedom polju.

Dosadašnja shvatanja u oblasti poljoprivrede išla su u pravcu sve većeg intenziviranja tehnologije proizvodnje, pri čemu bi se gajio samo jedan usev.

slika 1.jpg

Međutim, u poslednje vreme sve češće nailazimo na mišljenje da združivanje useva ne predstavlja zastareo pristup biljnoj proizvodnji, kakvo je mišljenje većine, već suprotno, ovo može biti jedan od dobrih načina zaštite biljaka i očuvanja prirodnih resursa.

Kao primer navodi se gajenje brokolija u kombinaciji  sa živim malčem između redova sa biljkama poput bele deteline, crvene deteline ili žutog zvezdana, koje smanjuju napad od štetočine kupusne vaši, a detelina obogaćuje zemljište azotom, jer spada u grupu biljaka azotofiksatora.

Mešane vrste - “biljke prijatelji” specifičnost su organskog baštovanstva i gaje se kao ivičnjaci polja, između redova glavnih kultura (međuusev), red do reda, naizmenično u istom redu, cik – cak, u krug i oko pojedinačnih biljaka, pri čemu je osnova za gajenje njihova međusobna trpeljivost.

slika 2.jpg
 

Kao mešane vrste uspešno se kombinuju:

  • visoke i niske biljke; 
  • biljke različitih potreba i zahteva prema vodi, toploti i svetlost;
  • biljke kratke i duge vegetacije;
  • biljke sa različitom dubinom prodiranja korenovog sistema – biljke plitkog i dubokog korena;
  • zatim bujne i manje bujne biljke

Zbog alelopatskog odnosa, najbitnije je da su to biljke koje uspevaju jedna pored druge, jer osnovu združivanja čine pozitivni efekti jedne biljne vrste na drugu.

Zašto “biljke prijatelji”?

Mešane vrste međusobnim delovanjem potpomažu rast i razvoj, vrše ulogu zaštite od prouzrokovača bolesti i štetočina, gusta masa biljaka štiti zemljište od erozije i isušivanja površinskog sloja zemljišta, kao i od zakorovljenosti.

Gajenjem biljaka različitih osobina zajedno, ujednačenije se koriste hraniva iz zemljišta, kao i rezerve dostupne vlage.

Biljke, takođe, štite jedna drugu od žege, te je zbog toga manje isparavanje sa površine lista.

Osim navedenih koristi, “biljke prijatelji” u kombinaciji povrća, cveća i začinskih, lekovitih i aromatičnih biljnih vrsta utiču na estetski izgled, te polja postaju ne samo mesto proizvodnje već i odmora i opuštanja.

Slika 3.jpg

Estetski izgled bio bašte sa poštovanjem koncepta združene setve

Kako deluju “biljke prijatelji”?

Veliki broj biljaka izlučuje hemijske supstance koje na drugu biljnu vrstu deluju pozitivno – stimulativno, ili negativno. Taj odnos se naziva alelopatija, i odlučuje da li određene kulture mogu da se gaje zajedno ili ne.

“Biljke prijatelji” deluju na različite načine:

Biljke zamke 

Predstavljaju biljke koje se gaje sa ciljem privlačenja određenih štetočina. Konkretno, bob, dragoljub i suncokret domaćini su za crne, crvene i zelene lisne vaši, raštan najviše privlači buvač i štiti kupusnjače.

slika 4.jpg

Lisne vaši na bobu

Kao još jedan primer navodi se plavi patlidžan, koji je poželjno gajiti pored krompira, jer će krompirova zlatica pre izabrati da se hrani listovima patlidžana nego listovima krompira.

Neke biljne vrste korenovim ili nadzemnim delovima luče biohemijske supstance koje odbijaju štetne zemljišne i druge insekte i na taj način čuvaju susedne biljke. Jedna od takvih biljaka ja kadifica koja luči tiofen i odbija nematode.

slika 5.jpg

Zbog navedenog dejstva preporučuje se za gajenje kao prethodni usev, jer zemljište čisti od nematode, ali i štetnih gljivica. Ovakav vid preventive posebno je značajan kod gajenja paradajza, luka i mrkve.

Vrlo često se kombinuje sa nevenom i zajedno se seju kako u zaštićenom prostoru, tako i na otvorenim parcelama.

slika 6.jpg

Neven i kadifa kao “biljke prijatelji” u bio bašti

Bela slačica ima sličan efekat, a istovremeno je i zelenišno đubrivo. Orah luči supstancu juglon, koja sprečava rast mnogih biljnih vrsta ispod krošnje.

Biljke intenzivnog rasta 

Biljke koje obrazuju veliku nadzemnu masu dobre su kao senovita mesta, a takođe pokrivaju zemljište, te se seju između redova povrća čineći zeleni pokrivač zemljišta.

Dobri i loši susedi

Prilikom gajenja useva u združenoj setvi, modifikacije mikroklime u korist susedne biljke vrlo često su razlog povećanja prinosa.

Tako je kod bundeva i kukuruza ustanovljeno da se povećanje prinosa od 30% dobija u kombinaciju 2:1 u korist tikava, što znači da se seju 2 reda tikava na rastojanje između redova 1,4m i 2 reda kukuruza na standardnom rastojanje 0,7m (Momirović, et al.1998).

slika 7.jpg

Združeni usev bundeve i kukuruza

Kao još jedan primer modifikacije mikroklime navodi se združena setva vrežastih kultura i visokih useva. Naime, vrežaste kulture reaguju na veću relativnu vlažnost vazduha i odgovara im manja učestalost i brzina vazdušnog strujanja, te se stoga seju u kombinaciji sa visokim biljkama kao što je npr. kukuruz šećerac, koji obezbeđuje pomenute uslove.

Tabela 2: Biljke susedi (Lazić i Šikoparija, 2011.)

Povrće

Dobri susedi

Loši susedi

Beli luk

Krastavac, mrkva, paradajz, jagode

Grašak, pasulj, kupus

Blitva

Niski pasulj, kupus, mrkva, radič, salata

/

Boranija (niska)

Rotkvica, repa,celer, krompir, špargla, blitva, cvekla, krastavac, salata, kupus, spanać

Crni luk, beli luk, praziluk, grašak, komorač, vlasac

Boranija (visoka)

Salata, rotkvica, spanać, tikvice, celer, repa, endivija, krastavac, kupus, radič

Crni luk, beli luk, praziluk, komorač, grašak, cvekla

Celer

Kupus, salata, spanać, tikvice, cler, repa,endivija, krastavac, praziluk, grašak

Krompir, salata, kukuruz

Crni luk

Tikvice, jagode, cvekla, kopar, mrkva, salata, cvekla, paradajz, paštrnak

Grašak, kupus, krompir, pasulj

Crni koren

Salata, praziluk, keleraba

/

Cvekla

Crni luk, salata, niski pasulj, kopar, borač

Spanać

Dinja

Kukuruz

Krompir

Grašak

Salata, rotkvica, rotkva, špargla, keleraba, mirođija, komorač, celer, krastavac, tikve, krompir

Crni luk, beli luk, pasulj, praziluk, paradajz

Hren

Krompir, voće

/

Komorač

Motovilac, krastavac, endivija, salata

Pasulj, paradajz

Krastavac

Crni luk, boranija, kupus, celer, cvekla, beli luk, grašak, komorač, salata

Rotkvica, krompir, paradajz

Krompir

Hren, pasulj, kim, nana, kelj pupčar, spanać, bob

Paradajz, grašak, pasulj, tikve, krastavac, cvekla, celer

Kupusnjače

Paradajz, celer, grašak, pasulj, jagoda, salata, spanać

Crni luk, beli luk, krompir

Lubenica

Praziluk, cvekla, niska boranija, endivija, spanać

/

Mrkva

Krompir, crni luk, beli luk

/

Paprika

Rotkvica, mirođija, crni luk, praziluk, spanać

Pasulj, boranija, paradajz

Paradajz

Salata, spanać, blitva, rotkvica

Krompir, grašak, anis, krastavac, cvekla, komorač, crveni kupus

Pasulj

Salata, praziluk, kupusnjače, mrkva, radič, celer, spanać

Crni luk, beli luk, grašak

Peršun

Krastavac, kupusnjače, celer, paradajz

Salata

Praziluk

Paradajz, krastavac, radič

Crni luk, pasulj, repa, grašak, cvekla

Radič

Salata, paradajz, keleraba, mrkva, jagoda, celer, endivija, kupus

Peršun, krastavac

Rotkva

Paradajz, visoka boranija, mrkva, salata, grašak, kupus, blitva, spanać

Krastavac

Rotkvica

Salata, spanać, grašak, pasulj, mrkva, paradajz, krastavac, salata, spanać, endivija, grašak, pasulj, mrkva, peršun

Monokultura

Salata

Paradajz, radič, rotkvica, grašak, boranija, kupus, crni luk, pasulj, bosiljak, jagoda, komorač, mrkva, cvekla

Peršun, celer

Spanać

Kupus, visoka boranija, rotkvica, repa, pasulj, rotkva

Cvekla

Špargla

Keleraba, niski pasulj

/

Tikva

Visoka boranija, crni luk

Crveni kupus

Vlasac

Mrkva, kamilica, kopar, cvekla

Kupusnjače, pasulj, grašak

Plavi patlidžan

Bosiljak, radič, paprika

/

Kako bi se kombinovale određene biljne vrste, značajno je poznavanje osobina biljaka.

Tako na primer, paprika uz paradajz uvek je slabijeg porasta od ostalog useva paprike, te je zbog toga pomenute useve potrebno razdvojiti većim razmakom ili setvom bosiljka između polja paprike i paradajza.

Široku primenu u organskim uslovima proizvodnje ima već poznata kombinacija crni luk + mrkva. 

slika 8.jpg

Združena setva crnog luka i mrkve

Ove dve vrste odlikuju se visokim sadržajem eteričnih ulja (šargarepa sa azotom a luk sa sumporom), te svojim specifičnim izlučevinama mrkva tera lukovu muvu a luk mrkvinu muvu.

Salata i rotkvica su dve biljne vrste koje izrazito dobro uspevaju jedna pored druge. Salata + crni i beli luk je, takođe, provereno dobra kombinacija. 

Kupusnjače i žalfija je još jedna u nizu kombinacija dobrih suseda. Gajenjem useva u ovom sastavu, kupusna muva zbog jakog mirisa žalfije izbegava kupusnjače i ne polaže jaja na listove.

Jagode su podložne gljivičnim infekcijama, koja se mogu rešiti ukoliko se u usev jagoda posada praziluk ili beli luk.

slika 11.jpg

Združeni usev jagode i belog luka

Spanać je poželjno sejati pored celera, koji svojim izraženim mirisom odbija sve značajnije štetočine.

Poznate uspešne biljke prijatelji su tzv. tri sestre, kukuruz + pasulj + tikve/bundeve. Tikve/bundeve pokrivaju zemljište odnosno služe kao živi malč, pasulj fiksira azot a kukuruz stvara povoljne mikroklimatske uslove za uspevanje pasulja.

Bosiljak je poželjno sejati u blizini paradajza zbog nekoliko razloga. Paradajz pravi senku osetljivom bosiljku koji odlaže cvetanje, produžava berbu i na taj način povećava prinos, dok sa druge strane bosiljak tera vaši koje bi htele da polože jaja u plod paradajza. Konkurencije između ovih biljaka nije izražena, s obzirom da je koren paradajza dubok a koren bosiljka prodire plitko.

Začinsko bilje delimično poboljšava ukus susednih biljaka. To je primećeno kod mladog krompira koji je bio posađen u združenoj setvi sa kimom i korijanderom.

Dragoljub, neven i korijander podstiču zdravlje krompira i štite ga od plamenjače. Dragoljub svojim jakim mirisom pored brokolija, tikvica, kupusa i voća odbija lisne vaši.

slika 12.jpg

Neven je jedna od omiljenih cvetnih vrsta u organskoj poljoprivredi. Kao susednu biljku najviše ga vole paradajz, kupus, pasulj, luk, šargarepa i voćne vrste. Koristi se i kao sredstvo protiv zemljišnih štetočina, pri čemu se zaorava u fazi punog cvetanja.

slika 13.jpg

Neven, kadifa i bosiljak u združenoj setvi sa paradajzom i paprikom u zaštićenom prostoru

Kadifa je, takođe, vrsta koja se najviše javlja u organskim poljima. Posađena između redova krompira štiti ga svojim mirisom od ekonomski najznačajnije štetočine krompira, zlatice.

slika 14.jpg

Kamilica povećava otpornost povrtarskih kultura na napad gljivica i odvraća lukovog moljca. Posebno je vole grašak, krompir, salata, blitva, spanać, celer, luk i praziluk. Potvrđeno je da samo jedna biljka kamilice od belog crva štiti površinu 1m2.

Krasuljica i korijander sprečavaju napad lisnih vaši.

Žalfija posađena pored kupusa štiti ga od napada kupusnog belca (istu funkciju vrše i čubar, kadulja i majčina dušica) i puževa golaća. 

slika 16.jpg

Iseckana majčina dušica odbija puževe na salati.

Bosiljak štiti krastavac i paradajz od napada pepelnice, dok od iste bolesti luk štiti majoran. Pored zaštite od bolesti, bosiljak odbija trips, muve i komarce.

Cvet hrizantema korenskim izlučevinama uništava nematode.

slika 17.jpg

Različite cvetne vrste u organskoj bašti

Beli luk štiti biljke od gljivičnih bolesti, plesni i truleži.

Peršun pozitivno deluje na neke parazite praziluka.

Biljke ricinusa ne dozvoljavaju da se u njihovoj okolini kreću krtice, a takođe uspešno tera komarce, te se zbog toga često u saksijama stavlja u stanove i kuće na prozore.

U organskim voćnjacima i vinogradima dobro je zasaditi cvet dragoljub jer privlači lisne vaši i štiti koru od isušivanja.

Paprena metvica zasađena ispod stabala svojim mirisom tera lisne vaši a, takođe, poboljšava aromu plodova.

Matičnjak jača otpornost voćaka, poboljšava aromu a posađen ispod breskve sprečava kovrdžanje lista (istu funkciju ima i beli luk).

Voluharice ne podnose miris belog luka, te se stoga sadi ispod voćka i oko čokota.

Pelin ispod gram ribizle štiti ga od rđe.

Ren posađen ispod trešnje sprečava moniliju, izazivača truljenja.

Đurđevak pojačava otpornost grozda, maline i ribizle.

Ostale korisne biljke: neven, kadifa, bosiljak i grahorice. 

Dobri susedi u voćnjacima su: trešnja/ren; jagoda/beli luk; malina, ribizla, ogrozd/ đurđevak. Biljke koje su loši susedi i ne treba ih saditi zajedno su jabuka i krompir.

Najbolje kombinacije žita i trave 

ozima pšenica – soja

leguminozni pokrovni usev – kukuruz

pšenica i soja

kukuruz – soja

kukuruz – pasulj

jari ječam – crvena detelina

ovas – grahorica

pšenica – raž  

slika 19.jpg

Primer združene setve u ratarstvu

Tabela 3: Neke dobre kombinacije začinsko lekovitih, cvetnih vrsta (Lazić i Šikoparija, 2011.)

Boreč

Brokoli, karfiol, kupus, kelj pupčar, tikva, jagoda, paradajz

Jagoda

Boreč, salata, buvač, žalfija, spanać

Kadifica

Krompir, ruže, paradajz

Korijander

Kupus, mrkva, mirođija

Lavanda

Kupus, beli luk, ruže

Muškatla

Vinova loza

Nana

Kupus, kamilica

Dragoljub

Jabuka, brokola, kelj, karfiol, krastavac, rotkvica

Origano

Kupus

Timijan

Kupus, ruže

Ruzmarin

Pasulj, kupus, mrkva, beli luk, peršun

Ruža

Beli luk, kadifa, crni luk, paštrnak

Vinova loza

Bosiljak, muškatla, dud

Vratić

Kupus, breskva, ruža

Žalfija

Pasulj, kupus, mrkva, jagoda

Koncept “biljke prijatelji” treba primenjivati u svim granama biljne proizvodnje, na svim parcelama i svake proizvodne godine.

Združeni usevi su pogotovo idealni za male bašte jer pravilnim odabirom iskoristićemo svu raspoloživu površinu maksimlano i povoljno uticati na rast biljaka.

 

slika 21.png

Iako savremena poljoprivreda združenim usevima ne pridaje veliki značaj, u baštama se mešanjem kultura dobijaju fantastični rezultati. Možda odabir dobrih i loših suseda neće rešiti sve probleme, ali će ih svakako svesti na minimum. 

 

Explore mais:

Você é uma Certficadora de orgânicos? Inscreva-se