Utilizamos "cookies" para brindarte una mejor experiencia y es de gran importancia. Al utilizar nuestro sitio web, debes estar de acuerdo con nuestra política de cookies.

Ivana Ćirković.JPG

Ivana Ćirković za OrganicNet: Da li ste svesni koliko hrane bacamo?

publicado en 23 Dec 2016, u Zdrav životni stil , Intervju

Ozbiljnost problema prekomernog bacanja hrane raste iz godine u godinu. Pitali smo Ivanu Ćirković, Food Revolution ambasadora, kako da bacanje hrane svedemo na minimum.

U Srbiji se godišnje baci ili uništi oko 250 hiljada tona hrane.

U svetu se oko trećina hrane koja se proizvede - baci. Pored ogromnog otpada, zagađenja i potrošnje prirodnih resursa, beleži se i porast oboljenja od nezdrave hrane, dok oko 795 miliona ljudi na svetu nema dovoljno hrane za normalan, zdrav i aktivan život, prema podacima Ujedinjenih nacija.

Glad usled izoblja - paradoks.

Kao ogodvor na ovaj paradoks, sve je više inicijativa koje na prvom mestu žele da utiču na promenu svesti.

Jedna od takvih inicijativa koju je pokrenuo poznati britanski kuvar i aktivista Džejmi Oliver je i Food Revolution koja se organizuje već pet godina za redom.

Ovaj dan je posvećen promociji zdrave hrane i ishrane, i borbi protiv gojaznosti i dijabetesa kod dece. Iz ove inicijative proizašle su mnogi novi projekti koji imaju za cilj da edukuju, posebno mlađe geenracije.

OgranicNet je imao tu čast da ove godine podrži prvi ovakav događaj organizovan u Beogradu zahvaljujući Ivani Ćirković, Food Revolution ambasadoru, gde se pored poziva da se svi hranimo zdravije, između ostalog pričalo i o bacanju hrane, o čemu se u Srbiji još nedovoljno priča.

Kako to možemo da promenimo?

Kozmetički standardi vezano za hranu rastu, dok su upravo proizvođači, hipermarketi i restorani, prvi koji iz godine u godinu povećavaju količine hrane koja se baci.

Ali, domaćinstva ne zaostaju za njima i nesavesni kupci svakodnevno bace velike količine hrane.

Razgovarali smo sa Ivanom o zdravoj ishrani, Food revolution inicijativi, i pitali je da sa nama podeli par korisnih saveta o tome kako da prestanemo da bacamo hranu.

Intervju: Ivana Ćirković: Kako da svedemo bacanje hrane na minimum?.JPG

Počnimo ispočetka. Šta te je privuklo da se priključiš Food Revolution inicijativi?

Jamie Oliver je neko čije stavove cenim i poštujem i pratim ga još od početka njegove karijere. Dodatno me je zainteresovao kada je krenuo sa Food Revolution idejom promene ishrane u školama u Britaniji, kasnije i u Americi i kada se sve pretvorilo u globalnu inicijativu, poželela sam da postanem deo nje jer, kao roditelj, delim iste vrednosti po pitanu važnosti zdrave ishrane za decu.

Zašto bacamo toliko hrane?

Neorganizovanost i nesistematičnost.

Svi oni tekstovi koji govore o planiranju kupovine namirnica i pripreme obroka nisu slučajno napisani, niti ih treba olako shvatiti. Kad bi se svi navikli da pravimo spisak pre nego što odemo u kupovinu, kad bismo planirali dnevne, pa i nedeljne obroke, mislim da bismo se iznenadili koliko možemo i da uštedimo i koliko manje namirnica bacamo. Ovako, krenemo u kupovinu i završimo sa gomilom toga što nismo ni planirali da kupimo, smestimo u frižider/kedenac/gde god i ako ga ne iskoristimo u dogledno vreme – gde završi?

Danska ima supermarket za hranu koja bi inače bila bačena. Italija je nedavno usvojila zakon protiv bacanja hrane. U Srbiji je situacija posve drugačija. Ali, šta bilo ko od nas može da uradi?

Za početak, dovoljno je da svako od nas u svojim domovima primeni savete koji nisu komplikovani, a zaista menjaju stvari na bolje.

Jednom kad se odlučimo da povedemo više računa o ishrani, pravilnoj upotrebi namirnica i njihovom optimalnom korišćenju, iznenađujuća je činjenica na koliko sve načina doprinosimo boljitku životnoj okolini i društvu u celini.

Prvo i osnovno je da kupujemo samo ono što nam treba i u količinama koje su nam potrebne. Kad kuvamo, pridržavajmo se tačnih mera, a ako skuvamo više, odložimo u frižider za sutra, ili smestimo u zamrzivač za neki sledeći put – ne treba dozvoliti da se nepojedeno baci, jer smo sa tim bacili uloženo vreme, struju i novac kojim smo sve to kupili.

Kako da smanjimo bacanje hrane kod kuće?

Tako što ćemo voditi računa o rokovima istaknutim na namirnicama i što ćemo kupovati samo ono što nam treba. Bolje je i svakog dana posetiti prodavnicu, nego kupiti naveliko i dozvoliti da deo toga propadne.
Odlukom da ne bacamo hranu, ne rasipamo uzalud sve one resurse koji su korišćeni u proizvodnji namirnica. Negde sam pronašla podatke da je bacanje hrane odgovorno za oko 8% globalnog efekta staklene bašte i da je skoro 30% svetske poljoprivrednog zemljišta trenutno pod hranom koja se nikada neće konzumirati. Kad se nađemo u situaciji da bacimo hranu, razmišljamo li uopšte o posledicama koje to za sobom nosi?

Ivana Ćirković i Stanislava Stojanović Novoselac - food revolution day u Beogradu.jpg

Kako da kupujemo pametnije?

Planiranjem i spiskovima. Kad imamo jasan plan i spisak konkretnih stvari koje nam trebaju, direktno smanjujemo mogućnost bacanja. Takođe, obraćanje pažnje na istaknute rokove na namirnicama je važno kako bismo ih iskoristili na vreme; često se dešava da kupimo nešto i ne obratimo pažnju do kad traje ili zaboravimo, rok prođe i nema druge nego da se baci. Planiranje obroka i jasni spiskovi su najbolji način racionalne upotrebe namirnica i način da znatno smanjimo njihovo bespotrebno bacanje.

Šta radiš sa hranom koju bi većina bacila?

Ranije mi se često dešavalo da ostane hrana od ručka ili večere i ako je ne bismo pojeli narednog dana, neretko je završavala u kanti. Od kako sam usvojila i počela da primenjujem Jamieve savete, moram se pohvaliti da se to danas gotovo uopšte ne dešava. Prvo, trudim se da pravim onoliko koliko nam je potrebno po obroku, a ako mi i nešto ostane, mi odrasli pojedemo to veče ili sutradan. A kao što sam već pomenula, treba samo malo promeniti navike, ostatke zamrznuti do neke sledeće prilike ili ih iskoristiti za pravljenje nekog drugog jela.

Prezrelo voće i povrće još uvek se mogu iskoristiti – u sosovima, salatama, možemo praviti namaze od njih.. Poenta je da ono što imamo iskoristimo na najbolji mogući način – najlakše je baciti.

Ivana Cirkovic.jpeg

Možemo li druge navesti da razmišljaju o bacanju hrane kada kupuju?

Sve kreće od nas samih i od naše kuće. Počnimo od sebe, podstaknimo porodicu i prijatelje, družeći se pričajmo o tome koliko je važno i na koliko načina dobro primeniti sve te izmene.

Jednostavno, bačena hrana su bačeni hranljivi sastojci i direktno uskraćivanje zdrave ishrane.

Koji je tvoj najomiljeniji recept koji može da se pripremi od neke hrane koja bi se inače bacila?

Ima ih baš mnogo i, možda ne bih mogla da izaberem najomiljeniji, ali evo jednog od bržih. Kada vam ostane mesa od pečenja i supe, iskoristite ih da napravite ukusan pilav – sve što treba dodati su crni luk, malo ulja i pirinča i eto ukusnog i sitog obroka. Takođe, to meso možete iskoristiti i za girose u kućnoj radinosti, samo ga usitnite, pomešajte sa salatom i pomfritom i urolajte u kupovne ili domaće tortilje. Prezrele banane uvek možete iskoristiti da napravite ukusan i hranljiv banana hleb, a jabuke i kruške za kompot. A ako vam ponestane inspiracije, tu je uvek Jamie sa svojim predlozima i idejama

 

Únete ahora o Ingresa para dejar un comentario

seguramente te interesa:

¿Eres un organismo certificado? Unete como compañía