Utilizamos "cookies" para brindarte una mejor experiencia y es de gran importancia. Al utilizar nuestro sitio web, debes estar de acuerdo con nuestra política de cookies.

Woman-enjoying-salad-1500-x-1000.jpg

Ishrana u skladu sa godinama: Šta nam tačno treba u određenom starosnom dobu?

publicado en 23 May 2019, u Zdrava ishrana

Problem sa ishranom i zdravljem u bilo kom dobu života nastaje upravo zbog toga što propuštamo da uvidimo šta nam i kada treba od hrane. Saznajte kako izgleda adekvatna ishrana u bilo kom starosnom dobu.

Čovekov odnos prema hrani je oduvek bio i više nego komplikovan. Hrana nas određuje, od nje zavisimo, a posebno smo joj podređeni u zavisnosti od toga u kom smo starosnom dobu.

Opet, zanimljivo je kako se ljudski pogled na hranu menja iz godine u godinu.

Međutim, jedno je kako na hranu gledamo, a drugo je kakve su zaista potrebe našeg tela u određenom dobu. Zbog toga je u starosti mnogo važnije jesti ribu nego u bilo kojem periodu pre.

Evo kako ishrana treba da izgleda u svakoj deceniji vašeg života prema realnim potrebama organizma:

#1 Prva decenija, 0-10

U ovom periodu dete se intezivno razvija i raste izuzetnom brzinom zbog čega su njegove nutritivne potrebe visoke. Zbog toga se savetuje ishrana pretežno zasnovana na svim grupama namirnica, a posebno na onu bogatu vitaminima i mineralima koji podstiču razvoj.

Ovo je i prelomni momenat kada se formiraju prve zdrave navike.

U ovom dobu se hrana najviše i odbija zbog čega roditelji mogu imati poteškoća. Ipak zdrava ishrana u ovom dobu ne sme imati kompromise i roditelji strategijski moraju pristupati tome šta će dete jesti. Nutricionisti savetuju da dete bude u pozitivnom okruženje u kojem će isprobavati i učiti o značaju važnih namirnica, voća i povrća.

people-2596979_960_720.jpg Foto: Pixabay

 

U suprotnom dete zaista može razviti netrpeljivost prema određenoj hrani. Takođe, nutricionisti savetuju da se posebno obrati pažnja na količinu hrane, odnosno porcije za svaki obrok.

Dete treba da nauči da se kontroliše i nauči koliko mu je hrane dovoljno. U tom pogledu se često ne savetuje forsiranje dece da pojedu sve iz tanjira budući da tako ne mogu naučiti da prate svoj osećaj za glad i sitost što može da prouzrokuje prejedanje u budućnosti.

#Druga decenija, 10-20

U tinejdžerskim godinama rast u apetitu je drastičan i prouzrokovan hormonima, odnosno signalima da je pubertet stigao. Kako tinejdžer u ovom dobu bude pristupio ishrani tako će se oblikovati njegova dalja ishrana i stil života.

Budući da tinejdžeri u ovom periodu drastično rastu i razvijaju se, izbalansirana ishrana igra značajnu ulogu. Oni sportski aktivni imaju čak i veće nutritivne potrebe i veći apetit. Ipak, za obe grupe je važno da se konzumiraju sve grupe namirnica i da su obroci redovni. Sa druge strane važno je izbegavati grickalice, slano i masno.

Zdrava ishrana u tinejdžerskom dobu presudna za sprečavanje gojaznosti i bolesti koje ona donosi

ice-cream-2588541_960_720.jpg Foto: Pixabay

 

Adekvatna ishrana u ovom periodu uz sport i kretanje mogu ukloniti posledice lošije ishrane i gojaznosti u ranom dobu. U drugačijem slučaju, loša ishrana tinejdžeru može samo potvrditi probleme sa prejedanjem i gojaznošću i u odraslom dobu.

Kada su u pitanju tinejdžerke, ishrana je još važnija budući da se njihovi reproduktivni organi razvijaju baš u ovom periodu.

Kako su tada tek u razvoju, tinejdžerke koje u tom dobu ostanu trudne rizikuju svoje zdravlje kao i zdravlje fetusa budući da telo sve nutrijente i dalje uzima za sebe dok je fetus sekundaran.

#Treća decenija, 20-30

Ovaj period života je zapravo zalog za kvalitet života i zdravlja koji ćemo imati u poslednjim decenijama. Nutricionisti za ovaj životni period savetuju što više mlečnih proizvoda, jer se kosti još razvijaju, dok je optimalna i zdrava ishrana svakako poželjna.

Greške u načinu života se u ovom periodu sve manje praštaju kako se bliži 30. godina. Veće količine alkohola bi trebalo da se izbegavaju jer u ovom periodu imaju značajno veći uticaj na ceo organizam. Alkohol može loše da utiče na zdavlje kose, noktiju i kože.

Sa druge strane, mladi ljudi u ovom periodu doživljavaju svoje prve životne promene, fakultet, brak, decu, posao, prve stresove i prve šanse za dobijanje viška kilograma.

milk-3231772_960_720.jpg Foto: Mleko i mlečni proizvodi su važni u ovom periodu života

 

U ovom periodu mogu da se jave periodi jačeg apetita budući da zbog stresa mozak šalje signale koji teže da hranom ublaže efekat stresa. No, u takvom slučaju jaki signal apetita guši signale koji nam kažu kada smo siti, što na kraju dovodi do problema sa prejedanjem.

U ovim godinama je zbog toga potrebno naročito obratiti pažnju na obroke koji treba da se sastoje od namirnica koje dugo drže sitim poput proteina i zdravih ugljenih hidrata.

#Četvrta decenija, 30-40

Dok se u deceniji pre 30. godine brine o razvijanju kostiju, u ovom periodu se kvalitet kostiju održava. Već posle 35. godine žene počinju da gube koštanu masu i potreba za kalcijumom se značajno povećava.

Ženama od 19. do 50. godine treba 1.000 mg kalcijuma dnevno, ali više od polovine žena ne unosi u organizam tu količinu pa je potrebno posebno obratiti pažnju na ishranu i suplemente.

vegetable-755724_960_720.jpg
Foto: Zeleniš i suplementi za bolje kosti

 

Osim toga, žene su u ovom periodu podložnije stresnoj svakodnevici zbog čega je u ovom periodu važno unosti namirnice bogate gvožđem, kalcijumom i folnom kiselinom.

Ishrana u ovom periodu treba da bude bogata žitaricama, mahunarkama, nemasnom mesu i mlečnim proizvodima.

#Peta decenija 40-50

Telo se sada u potpunosti menja i prilagođava novom dobu. Kod žena je to posebno izraženo budući da se suočavaju sa menopauzom. To ujedno znači i disbalans hormona, ali i usporavanje metabolizma zbog manjka fizičkih aktivnosti.

Posledica ovakvog stanja znači da su grickalice, slatkiši i brza hrana mnogo veća opasnost u pogledu dobijanja viška kilograma. Sa druge strane potrebno je jesti više proteina kako bi se metabolizam održao.

Nutricionisti za ovo starosno doba preporučuju crveno meso, voće i zeleno lisnato povrće, što više povrća i ribe, dok bi suhomesnate proizvode trebalo da izbacite sa svog jelovnika.

meat-3139641_960_720.jpg Foto: Ništa bez crvenog mesa

 

Istovremeno nivo holesterola i krvni pritisak mogu da rastu što se menopauza bliži. Kako bi se izbegao rizik od bolesti srca i dijabetesa potrebno je unositi vlakna ali i namirnice posebno bogate kalijumom. Zato ishrana treba da se sastoji pretežno od žitarica, voća i povrća.

Kako bi se zadovoljile sve potrebe organizma, održali kilogrami i opšte zdravlje u ovom dobu je potrebno unositi vlakna, kalijum, kalcijum i namirnice bogate hranjivim materijama, ali niske kalorične vrednosti.

#Šesta decenija 50-60

Nakon 50. godine telo već uveliko gubi značajnu količinu mišića zbog čega ishrana treba da bude pretežno zasnovana na proteinima, a potom i ostalim zdravim namirnicama.

Posebno su važne žitarice, zdravi ugljeni hidrati, ali i omega 3 masne kiseline odnosno riblje meso.

Uz laganu aktivnost i izbalansiranu ishranu telo može da uspori starenje. Obroci bogati proteinima i omega 3 masnim kiselinama drže pod kontrolom krvotok, srce, imunitet i opšte stanje organizma.

#Sedma decenija, 60-70 i dalje

Ishrana je u ovom periodu presudna i značajan je saveznik za kvalitet života.

Kada su u pitanju žene, menopauza ostavlja posledice na hormone zbog čega je za žene važno da u ovom periodu obavezno uzimaju vitamin B, antioksidanse, kalcijum i vitamin D.pp

Kako se nivo estrogena smanjuje, žena je izložena povećanom riziku od bolesti srca, osteoporoze i drugih zdravstvenih problema koji dolaze s godinama zbog čega kalijum, kalcijum i proteini imaju važnu ulogu.

Kalcijum, mineral koji jača kosti, važniji je nego ikada, tako da se preporučuje povećanje dnevne doze na 1.500 mg u postmenopauzi.

peanut-388785_960_720.jpg Foto: Pixabay

Vitamin D je posebno važan i za apsorpciju kalcijuma, treba voditi računa da se uzima najmanje 400 IJ tog vitamina na dan.

Srce i krvotok se mogu zaštititi unosom vitamina B, dok se potencijalne bolesti očiju u ovom dobu mogu sprečiti namirnicama bogatih antioksidansima.

Ishrana u ovom starosnom dobu obavezno podrazumeva: jaja, ribu, piletinu, voće – posebno banane i agrume, povrće i različite orašaste plodove.

Ipak, svest o tome šta treba jesti i kada neretko stigne prekasno kod mnogih ljudi.

Tome svedoči sve veći broj gojaznih i obolelih od dijabetesa i onih sa srčanim i drugim problemima koji nas stignu u starosti. Imajući u vidu da se zdrave navike formiraju u detinjstvu, jasno je gde je potrebno premestiti fokus i skrenuti pažnju roditeljima.

Apetit i nutritivne potrebe tela su različite u različitom starosnom dobu. Ono se stiče i uči od ranog detinjstva. Dok jačinu apetita i potrebe za porcijama često ne umemo da prepoznamo, nutritivne potrebe ignorišemo, ali i za to postoji rešenje.

Da sumiramo:

U prevodu, ukoliko bismo ishranu prilagodili apetitu i potrebama koje su tipične za određeno doba, pojam prejedanja, gojaznosti i dijabetesa bi bili značajno manje zastupljeni, a zdravlje umnogo kvalitetnije. Ipak, za poželjan ishod, navike o zdravoj ishrani je potrebno sticati već na početku života.

Únete ahora o Ingresa para dejar un comentario

seguramente te interesa:

¿Eres un organismo certificado? Unete como compañía