Utilizamos "cookies" para brindarte una mejor experiencia y es de gran importancia. Al utilizar nuestro sitio web, debes estar de acuerdo con nuestra política de cookies.

228d258a94f55c59d4a79069ed535669d9ccd988.jpeg

Obrađivanje zemljišta u organskoj poljoprivredi

Publicado en agricultura orgánica y jardinería., cultivos de campo y vegetales. categoría

Osnovni preduslovi za započinjanje organske poljoprivrede jesu prirodni uslovi, zdravo i nezagađeno zemljište i voda.

U zavisnosti od svojstava zemljišta i sposobnosti da integriše primenjene agrotehničke mere i isporuči ih biljkama zavisi u velikoj meri planiranje i uspešnost ove prozvodnje.

Produktivnost određenog sistema biljne proizvodnje najviše zavisi od plodnosti zemljišta što predstavlja sadržaj lakopristupačnih hraniva u zemljištu koje biljke mogu da usvajaju. Jedna od komponenti koji utiču na plodnost jesu biološka svojstva zemljišta.

Na biloška svojstva zemljišta, pored unošenja organskih đubriva veliki uticaj ima pravilna obrada zemljišta. 

Osnovna obrada zemljišta - oranje i oruđe za obradu zemljišta

Predsetvena obrada zemljišta i oruđe

Međuredna obrada zemljišta i oruđe

Kako je osnovna uloga obrade zemljišta u organskoj poljoprivredi održavanje i povećanje plodnosti zemljišta, smanjenje zakorovljenosti i brojnosti štetočina i bolesti biljaka, smanjenje ispiranja đubriva, održavanje populacije korisnih životinjskih vrsta i mikrobiološke aktivnosti zemljišta, intenzitet i broj operacija prilikom obrade zemljišta se razlikuje u odnosu na konvencionalnu poljoprivredu.

Nepravilna obrada zemljišta može izazvati smanjenje sadržaja humusa u zemljištu, kvarenje njegove strukture i pojavu erozije.

Kako bi se odabrao najpovoljniji sistem obrade za različite tipove zemljišta neophodno je prethodno detaljno proučiti klimatske uslove, svojstvo zemljišta pomoću agrohemijskih analiza iz kojih proističu i potrebne količine đubriva, koji su zahtevi gajenih biljaka kao i tehnička opremljenost gazdinstva.

Veoma je bitno da se svaka operacija detaljno isplanira kako ne bi došlo do negativnih posledica, što se postiže pravovremenim agrotehničkim rokovima, na pravilnim dubinama i odgovarajućim oruđima za obradu zemljišta.

U cilju održavanja optimalne vlage u zemljištu i sprečavanju ispiranja hraniva i održavanja biološke aktivnosti zemljišta, u organskoj poljoprivredi težnja je da se zemljište nikad ne ostavlja bez useva već se uvek zasejava pokrovnim usevima (heljda, lucerka, hajdučka trava,…) ili usevima za zelenišno đubrivo (uljana repica, lupina, stočni grašak,...).

Bez obzira na način obrade, zemljište treba što manje gaziti i sabijati zvog toga se u organskoj poljoprivredi izostavljaju neke operacije koje se koriste u konvencionalnoj poljoprivredi dok se zemljište po pravilo pliće obrađuje.

Postoji vise načina obrade zemljišta u organskoj poljoprivredi ali su najčešće operacije:

  • Plitko oranje i oranje bez plužne daske
  • Plitko razrivanje obradivog sloja
  • Kombinovanje obrade sa setvom

Osnovna obrada zemljišta - oranje

Cilj osnovne obrade zemljišta je aktiviranje oraničnog sloja do pune dubine za sledeći usev. Pored toga, osnovna obrada obezbeđuje zaoravanje žetvenih ostataka, organskih đubriva, uništavanje korova i štetočina, a time stvaranje optimalnih uslova za razvoj useva. Ukoliko je osnovna obrada pravilno odrađena, smanjuje se broj, a time i troškovi površinske obrade, a ujedno utiče i na visinu i stabilnost prinosa.

Izbor pravog vremena osvnovne obrade zahteva znanje i iskustvo i veoma je bitno pogotovo u organskoj poljoprivredi jer se obradom preterano vlažnog ili suvog zemljišta ne postižu ciljevi obrade, a kod teških i zaslanjenih zemljišta dolazi do pogoršanja fizičkih hemijskih i bioloških svojstava.

Na lakšim zemljištima izbor vremena osnovne obrade nije problematičan, jer se takva zemljišta lako obrađuju pri svakoj vlažnosti.

Zemljište se najlakše i najkvalitetnije obrađuje kada je 50-60% ukupne zapremine pora ispunjeno vodom što se može proveriti na sledeći način: u šaku se uzme malo zemlje i valjanjem između dlanova oblikuje u vidu gliste – šnura.

Ako pri savijanju figura puca, vlažnost je optimalna, ako do pucanja ne dolazi, vlažnost je velika. Od suvog zemljišta ne mogu se praviti figure poput gliste.

Vremenski interval kad je zemljište pogodno za obradu je različit kod pojedinih tipova zemljišta.

Dubina oranja zavisi od biljne vrste, to jest od korenovog sistema. Naime, za biljne vrste čiji je korenov sistem plići i slabije razvijeniji koristi se pliće oranje u odnsu na biljne vrste sa dubljim i razvijenijim korenovim sistemom.

U jesenjem periodu, na težim i vlažnijim zemljištima oranje se obavlja na dubinu od 20 cm i to raonim plugovima dok se kod zemljišta sa lošijim mehaničkim sastavom mogu koristiti i tanjirače.

Radi manjeg mešanja zemljišnih slojeva u kojem je aktivan živi svet zemljišta (biološka plodnost) i sporije razgradnja organske materije, u organskoj poljoprivredi se koriste i čizel plugovi ili razrivači.

Osnovna obrada u proleće i leto uvek je plića nego u jesen (10-15 cm), s tim da se zemljište odmah nakon toga kultivira i priprema površinski sloj od 5-10 cm za setvu.

Oruđe za osnovnu obradu zemljišta

RAONI PLUGOVI

Raoni plugovi su namenjeni za osnovnu obradu. Pogodni su za korišćenje na svim tipovima zemljišta. Primenjuju se kako u ravničarskim tako i u brdsko-planinskim predelima. Dobro prevrću zemljište, zaoravaju biljne ostatke i stajnjak.

Osnovni radni deo raonog pluga je plužno telo koje vrši deformaciju, drobljenje, prevrtanje, mešanje i premeštanje zemljišne plastice. Plužno telo se sastoji iz: raonika, plužne daske, plaza i kozlaca. Na plužno telo i ram pluga postavljaju se pomoćni radni delovi: crtalo, pretplužnik, pero, a ređe podrivač.

Raoni plugovi.jpg 

Pri radu pluga horizontalno odsecanje plastice vrši raonik, a vertikalno, prednja ivica plužnog tela ili crtalo ako je prisutno. Plužna daska odrezanu plasticu okreće i odlaže na stranu prislanjajući je na prethodno izoranu.

Prema načinu premeštanja plastice, raoni plugovi se dele na:

  • ravnjake (plastica se premešta na desnu stranu pa se poorana površina ore na slog ili razor)
  • raone plugove za glatko oranje (sa podjednakim brojem levih i desnih plužnih tela koji izmenom mogu da odlažu plasticu desno ili levo)

Raoni plugovi za glatko oranje se zatim dele na:

  • obrtače (smenjivanje levih i desnih plužnih tela vrši se obrtanjem pluga po horizontalnoj osi za 180° ili 90°),
  • balansne plugove (smenjivanje se vrši tako što se leva plužna tela podižu a desna spuštaju i obrnuto) 
  • plugove sa dva rama (imaju dva posebna rama koji se naizmenično spuštaju i podižu)

Raoni plugovi se prema načinu dizanja plugova pri okretanju na uvratini i transportu dele na:

  • vučene (ram sa radnim delovima se diže a točkovi pluga ostaju na zemlji; imaju dva glavna točka levi - ledinaš i desni -brazdaš, a mogu imati i zadnji točak)
  • nošene (dižu se hidrauličnim uređajem traktora; bez točkova su ili imaju jedan, zadnji, koji se diže sa plugom)
  • polunošene (prednji deo se diže hidrauličnim uređajem a zadnji spuštanjem zadnjeg točka; imaju jedan ili dva zadnja točka i ponekad ledinaš)

 

TANJIRAČE 

Tanjirače imaju zadatak sitnjenja grudvi, uništavanje korovskih biljaka, unošenja i mešanja đubriva sa zemljištem.

Radni organi tanjirače su konkavni tanjiri. Promer im je najčešće 510 – 8.100 mm. Postoje dva načina rada diskova i to baterijski- klasični i pojedinačni- u povoju. Tanjiri sa nazubljenom oštricom energičnije deluju na zemljište i biljne ostatke.

tanjirače.jpg              Čizel plugovi.jpg
Čizel plugovi                                                                               Tanjirače

 

ČIZEL PLUGOVI (RAZRIVAČI)

Čizel plugovi ili razrivači služe za osnovnu obradu zemljišta i zamenjuju plugove - ne prevrću zemljište, nego samo razrivaju i posebno su pogodni za rad na tvrdim i suvim zemljištima u koje plug teško prodire.

Da bi se čizel plugovi mogli upotrebiti za obradu zemljišta, neophodno je da biljni ostaci budu dobro iseckani. Dubina čizelovanja kreće se od 20 do 35 cm. Radni organi poređani su u dva do četiri reda a razmak između radnih organa (motičica) iznosi 30 cm i više.

Radni organi čizel pluga mogu biti izvedbe sa uskim i širim tragom. Izvedbe su u obliku dleta sa krilima koji obezbeđuju manju dubinu prodiranja, ali je energičnije podizanje, rastresanje i mešanje zemljišta, ili u obliku pačje noge koji prodiru dublje u zemljište koje rastresaju, podižu, a time delimično i mešaju.

Čizel plug se simetrično vezuje za traktor i tako podjednako opterećuje njegove strane pružajući manji vučni otpor, time postižući veći učinak, nego plug pri radu s istim traktorom.

Nakon obrade zemjišta čizel plugom, pre setve je dovoljno zemljište obraditi setvospremačem u jednom prohodu. Neujednačena dubina obrađivanja zemljišta po širini zahvata - što posebno dolazi do izražaja u vlažnijem zemljištu i nemogućnost zaoravanja biljnih ostataka su loša strana ovog oruđa.

Šta podrazumeva predsetvena priprema zemljišta? 

Predesetvenom pripremom se otklanjaju eventualne neravnine stvorene nakon osnovne obrade zemljišta i stvara se povoljna struktura oraničnog sloja zemljišta. Ona je značajna za stvaranje ravne površine, sprečavanje obrazovanja pokorice, sprečavanje gubitka vode isparavanjem kao i smanjenje korova koji su u početnom porastu.

Da bi usev ujednačneo nicao, semenu je neophodno obezbediti rastersit, mrvičast površinski sloj zemljišta, dok posteljica treba da bude stabilna i vlažna zbog čega je veoma bitno da predsetvena pripema zemljišta bude pravovremena i kvalitetna sa primenom odgovarajuće mehanizacije.

Kod biljnih vrsta koje se kasnije seju ili sade, predsetvena priprema se obavlja više puta na dubini od 1-5 cm čime se olakšava borba protiv korova, dok se kod ostalih biljnih vrsta predsetvena priprema vrši na dubinu od 5-10 cm.

Takođe, ukoliko je parcela malčovana nekim organskim materijalom, zemljište je potrebno tarupirati i plitko obraditi.  

Za ujednačeno nicanje i ukorenjavanje, zavisno od vremena gajenja, poslednje kultiviranje se obavlja pred setvu, dok je na rastresitom i suvom zemljištu pre i nakon setve moguće obaviti valjanje kako bi se omogućilo kretanje vlage ka površini.

VALJCI

Valjci služe za sitnjenje grudvi, sabijanje zemljišta, to jest za uspostavljanje kapilariteta (podizanje vode iz nižih u više slojeve oraničnog sloja) što je posebno važno za kulture koje imaju sitno seme i koje se zato seju plitko do 3 cm, na primer, uljana repica, šećerna repa, lucerka, itd. 

Dejstvo valjaka na zemljište zavisi od prečnika i specifične mase valjka (kg/m) i oblika radne površine. Ako je prečnik manji, ali ne toliko mali da valjak ne može da prolazi preko grudvi, a specifična masa valjka veća, specifičan pritisak na zemljište biće veći, a time i energičnije sabijanje zemljišta i razbijanje grudvi.

Valjak.jpg 

Prema obliku radne površine ima više tipova valjaka:

  • glatki
  • rebrasti
  • zvezdasti
  • kembridž
  • kroskil
  • paker  

Takođe postoje mrežasti valjci koji imaju svoju podelu na ravne,spiralne i vijčane mrežaste valjke. Koje će se mašine primeniti za predsetvenu pripremu zavisi od stanja zemljišta, ali se najčešće koriste: lake tanjirače, drljače I setvospremači.

DRLJAČE

Drljače imaju zadatak: sitnjenja grudvi, rastresanja i poravnavanja oraničnog sloja, kao i livada, pašnjaka, lucerišta, sitnjenja pokorice i uništavanja mladih korovskih biljaka. Radni organ drljača je klin.

Postoji nekoliko podela drljača u odnosu na radni organ i podele mogu biti na bazi: vezivanja za traktor, vrste kretanja klina i načina izrade klina.

Drljače.jpg

Drljače

Podela na bazi vrste kretanja klina obuhvata:

  • drljače sa nepokretnim- pasivnim klinovima
  • drljače sa pokretnim klinovima u odnosu na ramsku konstrukciju gde do kretanja klina, odnosno do okretanja, dolazi usled njegovog trenja o zemljište
  • drljače sa pokretnim klinom u odnosu na ramsku konstrukciju, gde okretanje klina dolazi od priključnog vratila traktora

Podela na bazi konstrukcione izvedbe klinova obuhvata podelu drljača na:

  • klinaste – peraste
  • mrežaste –zvezdaste
  • motičaste –tanjiraste
  • češljaste (plevilica) – lučne

U praksi su najraširenije klinaste drljače.

SETVOSPREMAČI

Obzirom da se u organskoj poljoprivredi teži ka što manjem broju radnih operacija i što manjem sabijanju zemljišta, setvospremač se veoma često koristi u ovom sistemu poljoprivredne proizvodnje jer je setvospremač kombinovano oruđe koje se sastoji iz radnih organa nekoliko različitih vrsta pojedinačnih oruđa.

Setvospremač.jpg

U velikom broju slučajeva dovoljan je jedan prohod setvospremača, pa da se zemljište kvalitetno pripremi za setvu.

Postiji više vrsta setvospremača u zavisnosti od  kombinacije radnih organa:

  • kultivatorske kopljaste motičice s elastičnim držačima + mrežasti valjak (mrvilica, krimler). To je klasično oruđe za predsetvenu pripremu zemljišta i ono se na našim prostorima najčešće i koristi, naročito na individualnim gazdinstvima.
  • klinasta klasična drljača + mrežasti valjak;
  • kultivatorske kopljaste motičice s elastičnim držačima + rebrasti valjak + mrežasti valjak. Ova kombinacija radnih organa za obradu zemljišta pogodna je kako za jesenju, tako i za prolećnu predsetvenu pripremu zemljišta;
  • mrežasti valjak + daska za ravnanje + kultivatorske motičice + mrežasti letvičasti valjak + mrežasti žičani valjak - ova kombinacija je poznata pod imenom germinator;
  • daska za ravnanje + kultivatorske motičice + 2 valjka rotirajuće drljače bez aktivnog pogona valjaka+ kroskil valjak.

Šta je međuredna obrada zemljišta?

Jedan od najvećih problema u organskoj poljoprivredi jeste zaštita useva od korova s obzirom da postoji mali broj preparata koj se mogu upotrebljavati za uništavanje istih.

S toga je najefikasnija borba pravovremena primena odgovarajućih mašina, pre svega kultivatora kod širokorednih useva, pri čemu se kultiviranje na jednom usevu obavlja od 1-3 puta što pre svega zavisi od zakorovljenosti i slegnutosti zemljišta.

MEĐUREDNI KULTIVATORI

Osnovni radni organi su motičice različitog oblika. Međuredni kultivatori se sastoje od: centralne ramske konstrukcije, sekcija za obradu zemljišta između redova gajenih biljaka i od uređaja za navođenje.

međuredni kultivatori.png

Broj sekcija treba da odgovara broju redova sejalice koja je posejala dotični usev. Tako postoje izvedbe: 2, 4, 6, 8, i 12 - to rednih međurednih kultivatora. Sekcija međurednog kultivatora može biti opremljena motičicama ili telima za zagrtanje.

Pored navedenih radnih organa sekciju sačinjavaju i uređaji za obezbeđivanje zaštitne zone (radi sprečavanja zatpravanja biljčica zemljom), paralelogramski nosač i potporni točak. Po obliku radnih delova kultivatori se dele na grubere – rovila sa uzanim raončićima i ekstirpatore– sa pljosnatim, podrezujućim raončićima u obliku “pačje noge”.

Radi pobošljanja učinka kultivatora pored radnih motičica postoje kultivatori sa diskovima, četkama, itd. 

KOMBINOVANE MAŠINE

Evidentno je da se poljoprivreda svakodnevno razvija i da se ulaže sve više napora u stvaranju mašina koje omogućavaju obavljanje više operacija u jednom prohodu. Tako je stvorena domaća, ekološka, kombinovana mašina “srma” koja je izrađena od pet plužnih tela i koja obezbeđuje ukupnu uštedu i do 100 evra po hektaru.

Kominovane mašine.jpg

Kombinovane mašine

Ova mašina u jednom trenutku obavlja osnovnu obradu-oranje, grubu pripremu zemljišta, finu pripremu zemljišta, stabilizaciju svežeg oranja, unošenje đubriva, unošenje zaštitnih sredstava i setvu.

Smatra se da postoji velki broj prednosti ove mašine i to: smanjenje prohoda po parceli, smanjenje utroška energije, povećanje produktivnosti rada, laka je za održavanje, prilagodljiva za različite traktore,…

VAŽNO: Prema pravilniku o organskoj proizvodnji svako oruđe koje se koristi u organskoj poljoprivredi pre upotrebe se mora dezinfikovati i očistiti radi sprečavanja prenošenja patogena.

Bez obzira na način obrade i primenjenu mehanizaciju, najvažnija je pravovremena primena svih operacija kao i što manje gaženje i sabijanje zemljišta.

explorar más:

¿Eres un organismo certificado? Unete como compañía