This website or its third-party tools use cookies to collect data that helps us improve the website. If you want to know more, please refer to our Cookie Policy. By closing this banner, scrolling the page, clicking a link or continuing to browse otherwise, you agree to the use of cookies and our Privacy Policy. If you want to withdraw your consent, go to your settings.

pumpkin-soup-2972858_960_720.jpg

Vegetarijanizam - prečica do zdravlja ili trend?

published on 03 Oct 2018, in Zdrav životni stil

Vegetarijanizam nije samo stil ishrane, već i način da u današnje vreme živimo kvalitno i zdravo. Ipak, da li je to tako? Istraživali smo: Da li su vegeterijanci zdraviji od onih koji jedu mesu?

 U ovom momentu u svetu je već jedna milijarda ljudi koji su iz različitih uverenja vegetarijanci.

Vegetarijanizam je već odavno pokret koji ne podrazumeva isključivo samo isključenje mesa i mesnih proizvoda iz ishrane.

U momentu kada je životna sredina ugrožena, broj životinja znatno umanjen, a kvalitet vazduha i vode upitan - vegetarijanizam je način da se uprkos svemu tome živi zdravo.

Tome su doprineli i digitalna revolucija koja je na velika vrata donela ideje i načine za kuvanje raznovrsne i ukusne vegetarijanske hrane, veća dostupnost svežeg povrća, kao i organska poljoprivreda.

Ipak, iako se u svemu tome ogledaju isključivo prednosti, da li je to zaista tako?

Da li su vegetarijanci zaista zdraviji u odnosu na ljude koji jedu meso?

U Srbiji ne postoji evidencija niti istraživanje koje je posvećeno uticaju ishrane pretežno zasnovane na mesu.

Međutim, u zemljama poput Sjedinjenih Američkih Država, vegetarijanizam je poprilično zastupljen, odakle i potreba da se ova vrsta ishrane podrobnije istraži.

Institucija pod nazivom Akademija za ishranu i dijetetiku (eng: Academy of Nutrition and Dietetics) predstavila je dokaze koji potvrđuju da osobe koje su na vegetarijanskoj ishrani u odnosu na one koji jedu mesu imaju manje šansi da obole od:

  • Srčanih oboljenja
  • Lošeg holesterola
  • Visokog krvnog pritiska
  • Dijabetesa tip 2
  • Gojaznosti
  • Hroničnih bolesti
  • Raznih vrsti kancera

Na koji način vegetarijanci ishranom utiču na prevenciju ovih bolesti?

Ishrana im se pretežno zasniva na namirnicama bogatim vlaknima kao što su kupusnjače, boranija, pasulj ili grašak koji se sporije vare, a imaju nizak glikemijski indeks, odnosno produžuju sitost. Osim toga, reč je o vlaknima koji su rastvorljivi u vodi i koji regulišu nivo holesterola u krvi.

beans-2014062_960_720.jpg Foto: U vege ishrani dominiraju mahunarke jer drže sitim duže

 

Sa druge strane, rafinisani šećeri i skrob kojeg ima u krompiru ili pirinču, kao i u proizvodima od belog brašna podižu nivo šećera u krvi što potencijalno može da utiče na srčani udar i dobijanje dijabetesa.

Orašasti plodovi su takođe pogodni za bolji rad srca. Imaju nizak glikemijski indeks i sadrže mnoštvo antioksidanasa, biljnog proteina, vlakana i minerala koji pogoduju celokupnom zdravlju

Osim toga, lešnici i bademi na primer su bogati omega 3 masnim kiselinama, a prema pojedinim izvorima orašasti plodovi mogu biti zamena za ribu. Isto tako, orašasti plodovi mogu pomoći u regulisanju holesterola.

Ništa bez zeleniša...

Sa druge strane, zbog raznovrsnosti povrća i voća vegetarijanci unose više vitamina C i E, vlakana, kalijuma, magnezijuma, karotenoida i flavoronoida. U prevodu, mnogo aktivnije grade svoj imuni sistem konstantnim unošenjem nutritivno bogatih namirnica.

Rezultat takve ishrane jesu nizak loš holesterol, normalan krvni pritisak kao i telesna masa. Sve to kada je u normali, isključuje mogućnost za druga ozbiljnija oboljenja.

I ne samo to, Američki institut za istraživanje kancera (AICR) došao je do zaključka da vegetarijanska ishrana pruža 10 posto manje šansi da razviju rak u odnosu na one koji jedu mesu. Isto tako, tvrde da je vegetarijanizam ključan kod onih koji su rak preživeli isto kao i kada je u pitanju prevencija.

zelena mesana salata.jpg Foto: Spanać i zelena salata za vitamin C i gvožđe

 Kako izbalansirati ishranu u vegetarijanizmu?

Vegetarijanizam je stil života koji je nekima prirodan u odnosu na okruženje, veru ili uverenje, posebno u zemljama kao što su Indija ili države u Aziji. Na tim prostorima je uveliko zastupljena ishrana zasnovana na raznovrsnosti povrća, voća i žitarica, a manje na mesu.

Kada su u pitanju zemlje Evrope, situacija je drugačija, dominira meso, a raznovrsnost voća i povrća je daleko manja iako se i to polako menja.

No, genetika i prirodno okruženje znatno utiču na one koji u određenom trenutku žele da pređu u vegetarijance.

Uzmimo na primer narod Severne Evrope koji je živeo poprilično izolovano 10.000 godina. Naučnici su dokazali da tokom tog perioda njihov DNK je mutirao i razvio toleranciju na visoko nutritivno mleko. To nije slučaj za sa na primer narodima Južne Azije koji nisu imali pristup mleku tokom određenog niza godina.

Isto tako, ljudi koji su dominatno i godinama bili na ishrani zasnovanoj na mesu mogu osetiti poteškoće u varenju, a potom i iskorištavanju nutrijenata koji dolaze iz povrća.

Vegetarijanizam kao izazov

Kada se uzme u obzir sama vegetarijanska ishrana, vegetarijancima je zadatak izazovniji samim tim što se moraju dodatno potruditi da obezbede sebi potrebne nutrijente, uključujući protein, zasićene kiseline, gvožđe, cink, kalcijum i vitamin D, i posebno važan vitamin B-12.

Protein je ključan u ishrani, a kada se isključi meso, opcije za njegovo unošenje se znatno smanjuju. A kada se uzme u obzir da je protein važan u izgradnji mišića, borbe protiv bolesti i zaceljenje, vegetarijanizam nije za one koji o tome ne vode računa.

Samo ukoliko se pravilno unose namirnice biljnog porekla, tek tada je moguće govoriti o pravilnoj prevenciji bolesti, boljem imunom sistemu i generalno boljem zdravlju u odnosu na one koji u svoju ishranu uključuju i meso.

Kako su onda vegetarijanci zdraviji od nevegetarijanaca?

Medicinski univerzitet pri Harvardu tvrdi da samo vegetarijanizam nije ključan u uticaju na dugoročno zdravlje i generalno kvalitetniji život.

Sam stil života koji vegetarijanci mahom vode isključuje pušenje, boravak u zadimljenim prostorima, a uključuje organsku hranu, vežbanje i konstantnu aktivnost u prirodi. Sve to doprinosi kvalitetu života koji uz izbalansiranu ishranu jeste ključ zdravlja.

cigarette-2383191_960_720.jpg Foto: Izbegavajte boravak u zadimljenim prostorijama

 

Ipak, kao i svaka druga ishrana, i vegetarijanizam ima odrednice koje je teško pratiti. Samo izbegavati meso i jesti pomfrit, masne vege burgere ili picu samo sa sirom nije vrsta vegetarijanizma koja doprinosi zdravlju.

Kako do zdravlja bez drastičnih promena?

Ako vam je cilj da izgradite imunitet, postanete zdraviji i aktivno radite na prevenciji bolesti i generalno kvalitetu života, to ne mora biti isključivo u okviru vegetarijanizma.

Možete težiti ka tome i za početak izbalansirati svoju ishranu u koju ćete uključiti više zeleniša, žitarica i mahunarki. Voće je ključno, kao i što češće ispijanje vode, a možete smanjiti količinu mesa na tek nekoliko puta nedeljno.

Mnogi se zaustavljaju negde na sredini, pa i dalje konzumiraju ribu, sir i mlečne proizvode, ali se kao vegetarijanci opredeljuju da izbegavaju duvanski dim, više vežbaju i razmišljaju o održivosti kada je u pitanju hrana i življenje.

Ključ je u pametnom kupovanju hrane, poput one organskog porekla koja je nutritivno bogatija i raznovrsnija od one koja je konvencionalna.

Rešenje postoji i ono ne mora da podrazumeva drastične promene ili odricanja nečega što volite.

Join now or Login to leave a comment

You might be interested in:

Are you a certification body? Join as company