This website or its third-party tools use cookies to collect data that helps us improve the website. If you want to know more, please refer to our Cookie Policy. By closing this banner, scrolling the page, clicking a link or continuing to browse otherwise, you agree to the use of cookies and our Privacy Policy. If you want to withdraw your consent, go to your settings.

maline fine.jpg

Ishrana bogata voćem: Zašto voćni šećer ne treba da nas odbija?

published on 31 Jul 2018, in Zdrava ishrana

Znamo da je voće dobro po nas, ali zašto je to tako? Zbog čega ne treba brinuti o kalorijama i zašto treba da jedemo isključivo voće u sezoni?

 Ništa nije rečeno više od: “potrebno je jesti više voća i povrća”.

Ipak, i dalje jedenje voće ne shvatamo tako ozbiljno kao možda povrće. Odveć je to zbog toga što povrće percipiramo kao zdravije i potrebnije, a voće i dalje kao užinu i priliku da se zasladimo.

Ali voće može mnogo toga više!

Mnogi tipovi ishrane ga isključuju i predlažu izbegavanje. Spominju se štetne kalorije, prazni šećeri, i loš uticaj u procesu gubljenja kilograma, a potpuno se odvlači pažnja od toga koliko voće zapravo utiče na generalno zdravlje.

No, ne treba biti isključiv. Balans i kada je u pitanju konzumiranje voća je svakako potreban kao i za sve druge namirnice.

Šta sezonsko voće čini vašem organizmu?

Voće se pretežno sastoji od vode, voćnog šećera i značajnog broja mikronutrijenata, među kojima su dijetetska vlakna, vitamin C i folna kiselina. Voće ne sadrži masti, soli i uglavnom ima mali broj kalorija.

Celokupan sastav voća apsolutno pogoduje našem organizmu iako u manjoj meri u odnosu na povrće. Voće osvežava, regeneriše i pogodno je kao zdrava užina, ili obrok i zamena za slatkiše.

vocna salata.jpg
Foto: Voćna salata kao idealan način da pojedete dovoljno voća na dan

 

Preporučena količina voća na dan je do dve šolje, i to zajedno sa isto toliko povrća. Voće je posebno potrebno jesti leti, kada je u svojoj sezoni. Tada je najbogatije mikronutrijentima, svim onim mineralima, antioksidansima i vitaminima dobijenim iz moći sunčanih, toplih dana.

Zašto se ne treba plašiti šećera iz voća?

Ako posebno izbegavate dinje ili breskve jer su vam previše slatke, treba da znate da fruktoza iz ovih voćki ima daleko drugačiji uticaj na organizam u odnosu na visokofruktozni sirup i druge tipove šećera koji se dodaju u procesuiranu hranu.

Naše telo “prerađuje” voćni šećer drugačije pre svega zbog prisustva vlakana i mikronutrijenata koje uz fruktozu uzimamo iz voća.

Koja je uloga vlakana u svemu tome?

Vlakna usporavaju proces u kojem se prirodni šećeri oslobađaju u krvotoku, sprečavajući onaj osećaj koji uzrokuje nagli skok šećera kao nakon što pojedete kolač ili čokoladu i glad koja nastaje odmah potom.

Na taj način vlakna zapravo pogodno utiču na digestivni sistem, održavaju sitost duže, i kontrolišu telesnu težinu. Dijetetska vlakna omogućavaju i normalno pražnjenje creva, sprečavaju zatvor i smanjuju pojavu hemoroida.

 

Preporuka je je unositi 25 – 35 grama vlakana dnevno.

 

Vlakna imaju još jaču ulogu u svemu ovome ako dolaze iz voća koje je zapravo niskokalorično, kao što su borovnice, jagode ili maline. Borovnice primera radi duže održavaju sitost, drže nivo glukoze u normali i poboljšavaju sistem varenja.

Jagode sa druge strane poseduju i vlakna koja sprečavaju pojavu holesterola.

Lignin, vrsta vlakna koji voću daje strukturu i čvrstinu nakon varenja se veže za žučne kiseline i na taj način sprečava apsorpciju holesterola.

Zbog čega je voće preventiva od različitih bolesti?

Osim makronutrijenata koji podrazumevaju proteine i masnoće i ugljene hidrate, u voću su još važniji mikronutrijenti.

Mikronutrijenti podrazumevaju vitamine, enzime, minerale i fitohemikalije i to je ono što voću daje pravu moć.

Upravo ova kombinacija štiti od potencijalnih problema sa kancerom creva, jetre, želudca, usta i drugih bolesti savremenog društva.

Šta nam znači velika količina kalijuma iz voća?

Svo voće je pretežno bogato vlaknima, ali i mineralima, posebno kalijumom. Kalijum ima ključnu ulogu u prevenciji kardiovaskularnih bolesti, smanjenju krvnog pritiska, čuvanju kostiju i mišića.

U ishrani pretežno bogatom prerađevinama, kobasicama, dimljenim mesom i salamama, organizam dobija veće količine natrijuma koji nepogodno utiče upravo na kardiovaskularni sistem. Kardiovaskularne bolesti, visok krvni pritisak, nepravilan rad srca i opasnost od šloga, posledica su ovakve ishrane.

šunka.jpg Foto: Usoljeno meso bi trebalo izbegavati

 

Upravo to preventivno rešava kalijum. Voće bogato ovim mineralom umanjuje efekte koje ostavlja hrana bogata solju.

Dnevno je potrebno minimalno 100 miligrama kalijuma kako bi se regulisali procesi u organizmu i podstaklo smanjenje krvnog pritiska, ali i oporavak mišića i čvrstina kostiju, kažu studije.

Preporučene dnevne doze kalijuma su i do 4700 miligrama na dan za odrasle osobe.

Primera radi, šolja iseckane dinje ima 417 miligrama kalijuma.

Osim dinje, kalijum možete dobiti i ako dnevno uključite i bananu, kajsije, breskve, grejpfruit, narandže ali i suvo voće, kao što je suvo grožđe.

Voće ima i značajne količine magnezijuma i cinka, te simbolične količine bakra, mangana, selenijuma, fosfora i natrijuma.

Koja je uloga antioksidanasa u voću?

Voće je takođe bogato i prirodnim antioksidansima. Fitohemikalije (sve prirodne hemikalije blagotvornog dejstva nastale kao proizvod biljnog metabolizma), kao što su antocijani (prirodni pigmenti koji voću daju boju) i drugi flavonoidi potencijalni su antioksidansi i važna su preventiva protiv različitih oboljenja.

Antocijani deluju protiv hroničnih bolesti, a naročito kada su u pitanju kardiovaskularna oboljenja. Antocijani jačaju krvne sudove i popravljaju štetu koja je posledica loše ishrane i stila življenja.

Bobičasto voće, aronija, borovnica i brusnice su posebno bogati ovim supstancama zbog čega imaju najveći potencijal uklanjanja slobodnih radikala i smanjenja simptoma raznih bolesti, potvrđuju u istraživanju i na Institutu Josif Pančić.

aronija.jpg Foto: Aronija je voće najbogatije vitaminom C i antioksidansima

 

Vitamini voća takođe imaju antioksidativnu i antiinflamatornu ulogu. Iako imaju nešto manje obilje vitamina od povrća, i dalje su to značajne količine koje nikako ne treba propustiti.

Vitamin C se takođe može naći u voću i njegovi benefiti su višestruki.

Vitamin C je:

  • važan antioksidans, uništava slobodne radikale
  • bitan je za proizvodnju kolagena (kolagen održava kosti, hrskavice, tube i kapilare)
  • povišuje apsorpciju gvožđa
  • štiti od infekcija

Najbolji izvor vitamina C jeste možda povrće, ali nisu zanemarljivi ni narandža, aronija, jagode i kivi.

Osim vitamina C, voće ima simbolične količine vitamina E, vitamina B1 i vitamina B2 i folne kiseline. U toj grupi prednjače kajsije, breskve, jabuke, višnje i banane.

Šta nam znači velika količina vode iz voća?

Voće reguliše varenje i apetit, štiti i jača organizam sa svojim mikro i makro nutrijentima. Osim toga, voda koju voće ime u više nego značajnim količinama, takođe blagotvorno deluje na celokupno zdravlje.

Jagode imaju čak 92 odsto vode, dinje i grejp takođe 90. Tu su i maline, brusnice, breskve i borovnice. Čak i banana ima 72 odsto vode.

jagode.jpg Foto: Jagode osvežavaju kao i bilo koje piće

 

Voda, zajedno sa vlaknom vas čini sitim, ali se tako ujedno i zadovoljavaju dnevne potrebe za vodom. Leti, kada je hidratizacija potrebnija, voćem nadoknađujete ono što možda ne popijete.

Osim toga, voda iz voća, zajedno sa voćnim kiselinama pogodno utiče na izgled i sjaj kože, kako spolja tako i iznutra.

Iskoristite najbolje od leta

Voće donosi mnogo toga, a ono organsko čak i troduplo više - više minerala, više jačih antioksidanasa.

Kada je u pitanju voće, nemojte mnogo brinuti o kalorijama, već o zdravlju, i živajte u ukusima i zdravim užinama. Ugodite sebi i svom organizmu, osvežite i osnažite svoje kosti, mišiće i srčani sistem.

Da li nas pratite na Pinterestu? 

pinterest.jpg

 

Join now or Login to leave a comment

You might be interested in:

Are you a certification body? Join as company