This website or its third-party tools use cookies to collect data that helps us improve the website. If you want to know more, please refer to our Cookie Policy. By closing this banner, scrolling the page, clicking a link or continuing to browse otherwise, you agree to the use of cookies and our Privacy Policy. If you want to withdraw your consent, go to your settings.

a0c75831ebaf7bdb9d9253f877e9ae64993a05bc.jpeg

Jesenja sadnja voća

Published in Pomiculture category

Za proizvođače koji su se odlučili da podignu voćnjak, jesen je pravo vreme, jer se voćke posađene u jesen do proleća i početka vegetacije dobro ukorene i dovoljno ojačaju za početak vegetacionog perioda.

Koren sa prvim lepim i toplim danima u proleće šalje hranu nadzemnom delu i voćke brže i bolje napreduju.

Jesenjom sadnjom izbegavaju se radovi koji se moraju obaviti kako bi se sačuvale zdrave sadnice do proleća – izbegava se trapljenje i čuvanje, nema oštećenja od glodara, koren se ne suši i smanjuju se ukupni troškovi čuvanja.

Organsku proizvodnju voća potrebno je prethodno isplanirati i informisati se o tome koje su najbolje sorte, kakav raspored sadnje treba da je u voćnjaku i koji je najbolji uzgojni oblik.

Ukoliko se proizvođač odluči za samooplodne voćke, zasad je moguće podići sa samo jednom sortom.

Međutim, kod stranooplodnih vrsta kao što su jabuka, kruška, orah,… neophodno je posaditi više sorti a najmanje tri kako bi se međusobno oprašivale. Sorte oprašivači treba da imaju polen dobre klijavosti i da cvetaju u isto ili bar približno vreme kao i glavne sorte. Međuredni razmak i razmak u redu određuje uzgojni oblik, kao i broj potrebnih sadnica po određenoj površini.

Nakon odabrane sorte i definisanog uzgojnog oblika i razmaka sadnje, potrebno je odabrati parcelu i pripremiti zemljište na kome će voćnjak biti podignut.

Najbolje je uraditi analizu fizičkih i hemijskih osobina i na osnovu rezultata uraditi popravku istih. pH vrednost i sadržaj kreča su naročito značajni parameteri, jer određuju koje voćne kulture će na tom zemljištu najbolje uspevati.

Jagodaste voćne vrste zahtevaju kisela i beskarbonatna zemljišta, za koštičave voćne vrste i krušku kalemljenu na dunji najbolja su zemljišta koja sadrže do 5% kreča. Nadmorska visina parcele treba da je viša od 200m, ujednačena i ne previše nagnuta. Poželjno je oko izabranih parcela formirati zaštitne pojaseve koje povećavaju stabilnost ekosistema, pružaju zaštitu od vetra, smanjuju evapotranspiraciju i iobezbeđuju stanište za korisne predatore. Voćnjake je najbolje podizati na mestima gde su prethodno gajene leguminoze i strna žita.

Odabranu parcelu neophodno je pripremiti za sadnju.

Najpre se radi krčenje, kako bi se zemljište očistilo od korenja prethodno gajenih kultura na kojima se vrlo često nalaze štetni mikroorganizmi, te je pre sadnje voćaka zemljište potrebno ostaviti da odstoji prazno makar dve godine radi dezinfencije i na taj način preventive. Nakon dve godine sledi duboko oranje cele parcela i neposredno pre sadnje, radi lakšeg manipulisanja mehanizacijom poželjnoje je uraditi ravnanje terena.

Za uspešnu jesenju sadnju potrebno je odabrati dobar sadni materijal.

Sadnice moraju biti sertifikovane, zdrave, bez oštećenja, sa dobro razvijenim korenovim sistemom i nadzemnim delom na kome treba da se nalaze očuvani pupoljci po čitavoj dužini, a spojno mesto treba da je dobro sraslo. Pre sadnje sadnice je potrebno pripremiti, što se obavlja u nekoliko sledećih koraka: odstranjuju se oštećene žile korenovog sistema a sve ostale, zdrave, treba skratiti oštrim makazama za 1/3 ili više, što zavisi od bujnosti, veličine jame za sadnju i načina sadnje (ručna sadnja ili mašinska).

Nakon toga, sadnice se potapaju u rastvor goveđe balege, rastresite zemlje i vode (odnos 1:1:1) ili neki drugi rastvor koji je dozvoljeno koristiti u organskoj poljoprivredi (npr. Slavol) kako bi korenov sistem ostvario bolji kontakt sa zemljom.

Pripremljene sadnice sade se u rupe na čijem dnu se napravi mala humka na koju se pravilno rasporedi korenov sistem voćne vrste, zatim se žile pokriju slojem zemlje na koju se stavlja sloj od 20-30cm zgorelog stajnjaka, i preko njega se ponovo stavlja sloj zemlje.

Prilikom sadnje proizvođači treba da obrate pažnju na dubinu setve, tj. spojno (kalemljeno) mesto mora biti 10-15cm iznad površine zemljišta, jer u suprotnom ukoliko je kalem mesto ispod površine zemlje dolazi do sušenja plemenitog dela voćke a izdanci se razvijaju iz podloge.

Sa druge strane, sadnica posađena preplitko izložena je suši, tako da prilikom određivanja dubine setve treba biti obazriv i sve biljke treba posaditi na istu, optimalnu dubinu. Nakon sadnje voćke uglavnom nije potrebno zalivati jer dobiju dovoljno vode tokom zime, osim ako je godina izuzetno suva, kada svaku sadnicu treba zaliti sa 10 litara vode.

Sadnja se obavlja sve dok temperatura ne padne ispod nule i zemljište ne smrzne. Ukoliko je zemljište smrzlo, sadnju treba odložiti a sadnice staviti u trap odnosno ukopati ih u zemlju do onog mesta do kojeg su bile zatrpane prethodno u rasadniku.

S obzirom da je voćnjak višegodišnja kultura i greške koje se naprave prilikom sadnje odražavaju se na tok rasta i razvoja voćnih kultura u narednim godinama, sadnju treba shvatiti ozbiljno, jer je to složen i odgovoran posao od kojeg zavisi produktivnost i profitabilnost proizvodnje.

 

Explore futher:

Are you a certification body? Join as company