This website or its third-party tools use cookies to collect data that helps us improve the website. If you want to know more, please refer to our Cookie Policy. By closing this banner, scrolling the page, clicking a link or continuing to browse otherwise, you agree to the use of cookies and our Privacy Policy. If you want to withdraw your consent, go to your settings.

1c906110441fc67d5ca948ab0c1a7a76d4e4dfaa.jpeg

Naknadni (postrni) usevi u povrtarstvu i ratarstvu

Published in Organic farming and gardening, Field and vegetable crops category

U poljoprivredi razlikujemo prethodne, glavne i naknadne (postrne) useve.

Glavni usevi imaju najdužu vegetaciju, te zbog toga najduži vremenski period ostaju na proizvodnim površinama, dok su prethodni i naknadni usevi znatno kraćeg vegetativnog perioda i seju/sade se pre ili nakon glavnih kultura.

Koji su benefiti ovakvog načina proizvodnje? 

  • Sagledavajući ekonomski aspekt gajenja naknadnih useva, dolazi se do zaključka da je ovakav način proizvodnje siguran put do većeg profita. Naime, ekonomski je index ovakvog načina proizvodnje 1,5 ili više, što znači da se godišnji prihod po jedinici površine poveća za minimum 1,5 puta;
  • Gajenjem postrnih useva racionalnije se koristi raspoloživo zemljište, koje nakon žetve uglavnom ostaje nezasejano i bez zelenog pokrivača. Sa ovakvog zemljišta veće je isparavanje usled čega zemljište gubi vlagu a na njemu se uspostavlja kapilaritet, zbog čega je obrada takvog zemljišta otežana;
  • Golo zemljište podložno je eroziji, koja se naknadnom setvom sprečava;
  • Zemljište bez useva brzo se zakorovljava a korovi su vektori prenosioci određenih izazivača biljnih bolesti i šteočina koji su potencijalno opasni za susedne useve, što upućuje na činjenicu da je bolje imati usev na parceli tokom cele godine.

Iako su kroz praksu dokazani pozitivni primeri gajenja postrnih kultura, u našoj zemlji ovakva tehnologija proizvodnje zastupljena je u malom procentu.

Pored navedenih pozitivnih efekata, naknadna setva ima i ograničavajuće faktore, a to su pre svega padavine a zatim suma temperatura.

U periodu kada je naknadna setva aktuelna – letnji meseci, ima malo i nedovoljno padavina za dobro klijanje, nicanje i dalji rast i razvoj biljaka i zbog toga ova proizvodnja ne može da se odvija bez navodnjavanja.

Kupovina i upotreba zalivnih sistema u našoj zemlji nije toliko česta a kapaciteti za navodnjavanje još uvek su mali i nedovoljni, ali poslednjih godina pridaje im se sve veća pažnja kroz konkurse koje raspisuje Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine i Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo.

Ponekad se dobri proizvodni rezultati mogu postići i bez navodnjavanja, ukoliko su vremenske prilike povoljne i ako se posle žetve glavnog useva brzo i pravilno primeni odgovarajuća agrotehnika koja podrazumeva, pre svega, pravovremenu obradu zemljišta odmah po skidanju useva jer time utičemo na čuvanje zemljišne vlage neophodne za naredni usev.

Setvu naknadnih useva treba obaviti odmah nakon obrade zemljišta, jer svako zakašnjenje dovodi do smanjenja prinosa usled smanjenog broja dana do prvih jesenjih mrazeva.

Naknadni usevi u povrtarstvu 

Posle ubiranja mnogih povrtarskih i ratarskih kultura ostaje dovoljno dug vremenski period do pojave jesenjih mrazeva, koji povrtari treba da iskoriste za setvu naknadnih kultura. S obzirom da većina povrtarskih kultura imaju kratak period vegetacije, posle žetve glavnih kultura veoma uspešno se mogu proizvesti postrni usevi. Uspešna proizvodnja povrća kao drugog useva ne može se ostvariti bez navodnjavanja, naročito kada je u pitanju povrće koje se proizvodi iz rasada.

Odmah nakon skidanja prethodne kulture, a pre setve naknadne, potrebno je izvršiti kvalitetnu plitku obradu zemljišta na dubinu 15-20cm, nakon čega sledi setva/sadnja naknadnih povrtarskih kultura, jer se kašnjenjem svakim danom gubi velika količina toplote a time se smanjuje prinos.

Kupusnjače kao naknadni usevi

Uspeh u proizvodnji kupusnjača zavisi od kvaliteta rasada. Kako bi proizveli kvalitetan rasad, setvu treba obaviti na pripremljenoj i nađubrenoj leji sa po 2,5-3 g/m2. Nakon setve, seme je potrebno pokriti sa kompostnom smešom u debljini 1-1,5cm i obilno zaliti. Rasad kupusnjača može se sejati i sejalicama na razmaku redova 30-50cm kako bi se mogla vršiti međuredna kultivacija. Ovakvom setvom dobija se rasad boljeg kvaliteta.  

Kupus kao naknadni usev 

Za proizvodnju kasnog kupusa treba koristiti sorte i hibride kupusa koji imaju tvrde glavice, koji se dobro čuvaju u svežam stanju i otporne su na niske temperature.

Za kišeljenje se preporučuju npr. sorte Futoški i Srpski melez, jer daju dobar kvalitet kiselog kupusa.

Setva semena za proizvodnju rasada obavlja se krajem maja, početkom juna u otvorene leje a sadnja se obavlja krajem juna pa sve do polovine jula. Razmak sadnje je 20-50cm u redu x 20-60cm između redova.

Kupus kao naknadni usev.jpg

S obzirom da kupusnjače imaju povećane zahteve za vodom, redovno se moraju zalivati i održavati vlažnost na 80% PVK. Treba paziti da se ne doda previše vode jer dolazi do pucanja glavica. Gajiti uz biljke prijatelje: dragoljub, boreč, mirođija, nana, žalfija.  

Karfiol kao naknadni usev 

Karfiol se proizvodi kao kupus; specifično je to što je osetljiv na sunce i zbog toga se gaje sorte koje preklapaju nerazvijenu cvast kako bi ona ostala bela.

Karfiol kao naknadni usev.jpg

Kelj kao naknadni usev 

Za kasnu proizvodnju setva za rasad obavlja se u otvorene leje u junu, sadnja se izvodi tokom jula a berba počinje od oktobra i može trajati cele zime. Rasadjuje se na razmak redova 60-70cm x 40-60cm u redu. 

Kelj kao naknadni usev.jpg

Kelj pupčar kao naknadni usev se sadi se na međuredni razmak 70-100cm a u redu 50cm, krajem juna, početkom jula meseca. U toku vegetacije treba ga redovno navodnjavati, mađuredno obrađivati i jednom prihraniti sredstvima dozvoljenim u organskoj poljoprivredi. Od rasađivanja do momenta berbe treba da prodje oko četiri meseca.

Paprika, paradajz i plavi patlidžan kao naknadni usevi

Proizvodnja ovih useva moguća je posle useva koji se rano skidaju, npr.salata, spanać, rotkvica, grašak, ječam.

Proizvodnja paprike kao naknadnog useva uspešna je samo ukoliko proizvođač odabere odgovarajuće sorte. Neke od preporučenih su: Beli kalvil, Novosadska, Župska rana, Una i dr. Sadnja se obavlja na međuredni razmak 50-60cm x 15-20cm u redu uz obilno zalivanje.

Paprika kao naknadni usev.jpg

Paprika kao naknadni usev

Proizvodnjom paradajza kao postrnog useva dobijamo plodove koji uglavnom služe za preradu u sok i nezrele plodove za turšiju, zbog čega se biraju determinantne sorte namenjene industrijskoj preradi. Rasad treba saditi na razmak između redova 80cm i u redu 30-40cm. Paradajz zahteva sprovođenje specifičnih mera nega, kao što su zalamanje zaperaka, zalamanje vrha stabla i vezivanje za potporu.

Paradajz malčovan slamom kao naknadni usev.jpg

Paradajz malčovan slamom kao naknadni usev

Plavi patlidžan sadi se na razmak 35-40cm između biljaka i 30-60cm između redova. Preporučuje se pored njega gajiti kadificu i neven.

Praziluk kao naknadni usev

Praziluk se uglavnom proizvodi kao druga kultura i isključivo iz rasada. Setva se obavlja u martu sa oko 6-8g semena/m2 a rasađuje se u junu ili početkom jula. Obavezno treba ispoštovati rok sadnje, jer se u suprotno, kasnijom sadnjom smanjuje pinos.

Praziluk kao naknadni usev.JPG

Pre sadnje zemljište je potrebno obraditi i uneti stajnjak u količini 40-50t/ha. Razmak sadnje: razmak redova 25-50cm i u redu 10-15cm, dok je na malim površinama međuredni razmak manji i iznosi 20-25cm. Zahteva visoku plodnost zemljišta i velike količine vode.  

Spanać kao naknadni usev

Zahteva velike količine vode, jer se pri nedostatku sporo razvija i brzo prorasta u cvetno stablo. Takođe, ima velike zahteve i prema zemljištu. Zahteva plodno, lako i zemljište propustljivo za vodu, kvalitetno predsetveno pripremljeno. Ukoliko je zemljište teško, nedrenirano i slabo ocedno, spanać treba gajiti na uzdignutim gredicama.

Spanać kao naknadni usev.jpg

Proizvodi se isključivo direktnom setvom semena, a kao naknadni usev seje se krajem jula i u avgustu. Seje se sejalicama na razmak redova 20-25cm ili u trake od 5 redova sa razmakom između traka 40-50cm i između redova 15-20cm. Ukoliko se gaji na uzdignutim gredicama, gredice su širine 60-100cm i visine 10-15cm. Dobri susedi su kupus, rotkvica i pasulj.

Salata kao naknadni usev

Salatu kao naknadni usev ne treba gajiti posle useva koje pripadaju istoj filogenetskoj porodici (npr. suncokret, endivija, radiš i dr.) zbog povećane opasnosti od pojave bolesti i štetočina. Najbolja sorta za ovakav način proizvodnje je Markiza. 

Najbolje uspeva posle useva koji su đubreni stajskim đubrivom, a najpogodniji predusevi su paradajz, paprika, krastavac, pšenica i ostala strna žita, zrnene mahunjače i šećerna repa.

Salata je veoma pogodna biljna vrsta za naknadnu setvu zbog kratkog perioda vegetacije koji traje oko 50 dana što zavisi od sorte a ,takođe, prednost se ogleda u tome što dobro podnosi niske temperature, te se zbog toga u toku zime može gajiti u plastenicima i staklenicima bez dopunskog zagrevanja.

Sa proizvodnjom rasada treba početi 25-30 dana pre berbe glavne kulture u zemljišnim kockama, džifi kockama ili u kontejnerima.

Sadi se u redove na rastojanje 10-20cm između biljaka i 20-40cm između redova, a u zaštićenom prostoru setva se obavlja u trake na foliju sa razmakom rupa 30x30cm, dok razmak između traka nije precizno definisan i treba da je dovoljan za nesmetano obavjanje poslova.

Mrkva kao naknadni usev

Seje se posle ubiranja graška, ranog krompira, kupusa, spanaća, salate i ranog ječma. Za mrkvu su najpogodnija laka, rastresita i plodna zemljišta. Na teškim i zbijenim zemljištima koren se deformiše i račva, te ovakva zemljišta treba izbegavati.

Zavisno od tipa zemljišta, dubina setve na lakšim zemljištima je 2-2,5cm a na težim zemljištima 1,5-2cm jer je seme mrkve veoma sitno. U praksi, setva u redove obavlja se na razmak 40-50cm x 3-5cm radi lakše međuredne obrade, ili u šestoredne trake na 50cm između traka, 20cm između redova i 3cm razmak u redu.

Mrkva.jpg

Od mera nega mrkva zahteva redovno i obilno navodnjavanje i zaštitu od korova. Korovi mogu pretstavljati veliki problem, jer seme mrkve dugo niče za razliku od korova, te je njihovo suzbijanje obavezno.

Najbolje uspeva uz redove belog i crnog luka, salate i nevena. 

Cvekla kao naknadni usev

Najbolje uspeva na plodnim, dubokim, bogatim organkom materijom zemljištima kao što su aluvijalna i černozem, dok se na teškim i zbijenim zemljištima javlja deformacija korena, slabiji prinos i lošiji kvalitet. Osetljiva je na reakciju zemljišta i najviše joj odgovara pH 6,5-7.

Cvekla.jpg

Naknadna setva obavlja se do 15 jula, posle ubiranja graška, salate, ranog kupusa, ječma i pšenice na razmak 10-15cm u redu i 30-50cm između redova. Dobri susedi su: crni luk, salata, niski pasulj i kopar a loš sused je spanać. Zahteva umerenije navodnjavanje, na svakih 7-10 dana sa 20-30l/m2

Krastavci kornišoni kao naknadni usev

Kao naknadni usev gaje se nakon graška, grahorice, ranog krompira i strnih žita. Odmah nakon žetve glavnog useva zemljište treba pripremiti za setvu kornišona, što uključuje oranje na dubinu 20cm a zatim površinsku predsetvenu pripremu, koja zemjište treba dovesti u stanje povoljno za setvu.

Najbolje uspeva na dubokim i strukturnim zemljištima, dok njihovo njegovo gajenje nisu pogodna teška i kisela tla. Zahteva navodnjavanje, jer u slučaju nedostatka zemljišne i vazdušne vlage dolazi do velikog smanjenja prinosa. Optimalna RVV je 85-95%.

Špalirski način proizvodnje u plasteniku.jpg

Špalirski način proizvodnje u plasteniku

Rok setve kornišona je do 20 jula, a svako zakašnjenje dovodi do osetnog smanjenja prinosa. Razmak u redu treba da je 25-50cm a međuredni 80-100cm. Najbolji rezultati u proizvodnji kornišona postižu se ukoliko se krastavci gaje uz oslonac-špalir. Gajenjem na špaliru biljke imaju više svetlosti  i vazduha, te se efikasnije štite od bolesti i štetočina.

Kod špalirskog načina proizvodnje, u praksi najčešće se seju dva reda biljaka i seje se sa obe strane špalira na udaljenosti po 30 cm od konstrukcije, a rastojanje u redu je 20-25 cm. Razmak između dva reda ne sme da bude manji od dva metra, zbog transporta.

Uz kornišone poželjno je gajiti mirođiju zbog boljeg ukusa, crni i beli luk i komorač.

Boranija kao naknadni usev

Kao postrni usev seje se najkasnije do polovine jula na mestu ranog kupusa, graška, luka srebrenjaka ili salate. Međuredno rastojanje je 40-60cm a u redu 4-7cm.

Radi bržeg i ujednačenijeg nicanja preporučuje se zalivanje odmah nakon setve, a nakon nicanja potrebno je zalivati na svakih 10 dana.

Boranija.jpg

Dobri sesedi su salata, kukuruz, kupusnjače, mrkva, celer, krastavci rotkvice i spanać, a loši crni i beli luk, grašak, luk vlasac, praziluk i komorač. 

Rotkva kao naknadni usev

Za rotkvu dobri predusevi su grašak, boranija, spanać i salata, dok kupusnjače treba izbegavati, jer su loši predusevi. Za uspešnu proizvodnju i visoke prinose zahteva plodno, srednje teško zemljište, pH 5,5-6,7.

Rotkva se kao postrni usev seje od polovine jula sa međurednim rastojanjem 20-50cm a u redu 5-10cm. Dobri susedi su paradajz, mrkva, salata, anis, kupus, blitva i spanać a loša susedna biljka je krastavac. Cveklu treba navodnjavati svakih 5-7 dana sa 20-30l/m2.

Tikvice kao naknadni usev

Za proizvodnju tikvica posebno su povoljni prostori na kojima je prethodno bila proizvodnja rasada, kao što su otvorene i zatvorene leje, plastenici i staklenici. Na takvim terenima manja je zakorovljenost, a tikvice bolje uspevaju zbog visoke plodnosti. 

Nakon skidanja glavnog useva potrebno je izvršiti obradu zemljišta na dubinu 20cm uz unošenje stajnjaka u setvene kućice. Setva traje do 10. jula a tikvice se seju u kućice na razmaku 120-150cm između redova i 60-80cm između kućica u koje se stavljaju po dve biljke. Muskatna i uljana tikva seju se na razmak 2x1m odnosno 3x1m.

Dobri susedi su boranija, kukuruz i crni luk. 

Naknadni usevi u ratarstvu 

Najčešći ratarski postrni usevi su soja, kukuruz i suncokret a pored njih, kao naknadni usevi uspešno se gaje i mnoge druge kulture.

Zahvaljujući postojanju sorti i hibrida sa kratkim vegetacionim periodom, do pojave prvih jesenjih mrazeva ima dovoljno vremena za dobijanje značajnih količina stočne hrane i/ili zrna za tržište.

U praksi se vrlo često dešava da je vlažnost zrna nakon žetve povećana, i zbog toga je obavezno dosušivanje.

Postrna setva soje

U agroekološkim uslovima kakvi vladaju u našoj zemlji, soju je moguće proizvoditi u redovnim rokovima setve, ali i kao naknadnu kulturu u postrnoj setvi. Nakon žetve ozimih stranina preostaje period od 90-120 dana u kome se uspešno može gajiti soja. U ovakvim uslovima, soja se može gajiti kako za zrno, tako i za zelenu masu.

Izbor sorti za naknadnu setvu ograničen je na sorte 00 (Npr. Fortuna, Merkur, Tajfun) i 000 (Npr. Favorit, Kaća) grupe zrenja, čija dužina vegetacije traje od 80-120 dana, a ukoliko se soja poseje u prvoj dekadi jula, sazreva polovinom oktobra.

Soja kao naknadna kultura seje se u letnjim mesecima kada su, vrlo često, padavine nedovoljne, te je za uspešnu proizvodnju i optimalne prinose potrebo navodnjavati. Zalivna norma u početnoj fazi rasta je 30mm a kasnije do 50mm. Proizvodnja se može odvijati u uslovima suvog ratarenja, ali u tom slučaju proizvodnja je nesigurna, rizična i ne preporučuje se.  

Soja.jpg

Za postrnu setvu soje pogodno je zemljište lakšeg mehaničkog sastava, dobre strukture i povoljnog vodnog, vazdušnog i toplotnog režima, kao što je aluvijum, peskovita ilovača, černozem. Nakon žetve ozmih kultura najvažnije je zemljište odmah pripremiti za setvu, jer u suprotnom svakim danom zakašnjenja u setvi, soja kasnije cveta, formira mahune, naliva zrna i sazreva, što otežava žetvu.

Takođe, slamu prethodnog useva treba još prilikom kombajniranja usitniti sitnilicama, jer naknadno usitnjavanje ili baliranje i odvoženje bala sa parcele dodatno odlaže rok setve.

Neposredno pre setve, zemljište je potrebo tanjirati na dubinu 10cm, jer se ova agrotehnička mera u praksi pokazala kao najracionalniji vid pripreme zemljišta. Prinosi postrne soje u proseku iznose 2-2,5t/ha. 

Postrna setva kukuruza

Postrna setva kukuruza najuspešnija je na parcelama gde su kao prethodni usevi gajeni ozimi stočni grašak i grahorica. Nakon košenja ovih useva potrebno je ukloniti biljnu masu i obaviti oranje na dubinu 15cm, obaviti predsevenu pripremu zemljišta, posejati i povaljati.

Kukuruz.jpg

Prednost setve kukuruza nakon pomenutih biljaka ogleda se u tome što u zemljištu ostaju neiskorišćena hraniva, jer su grašak i grahorica leguminozne biljke koje kvržičnim bakterijama na korenovom sistemu fiksiraju azot.

Setva se izvodi odmah nakon skidanja prethodnog useva a najkasnije do 15.VI. Pogodni hibridi kukuruza su iz grupe zrenja FAO100, FAO200 i FAO300. 

Postrna setva suncokreta

Suncokret se kao naknadni usev najčešće gaji radi vegetativne mase, koja je pogodna za dobijanje kvalitetne silaže. Prednost suncokreta za silažu i zelenu krmu je u tome što nema velikih zahteva prema vlažnosti i treba mu 35-40% od ukupne količine vode potrebne suncokretu koji se gaji za proizvodnju ulja.

Setva se obavlja od početka do kraja jula na međuredni razmak 25-30cm za suncokret za zelenu krmu.

Suncokret.jpg

Dubina setve na lakšim zemljištima je 4-5cm a na lakšim 6-7cm. Pre nicanja preporučuje se lagano drljanje poprečno na pravac redova koje povećava prinos zelene mase za 30-40%. Suncokret za silažu kosi se u fazi cvetanja a za zelenu krmu u fazi formiranja glava.

Kod suncokreta važno je odabrati hibride čije dužina vegetacije ne prelazi 105 dana. Neki od hibrida za naknadnu setvu su Singi i Rocky.

Postrna setva heljde

Zbog niskih prinosa koji iznose oko 2t/ha, proizvodnja heljde kao glavne kulture manje je isplativa, te se u većini slučajeva gaji kao postrni usev nakon skidanja ječma ili ozimog krmnog bilja.

Nema velikih zahteva prema zemljištu, ali zahteva humidniju klimu sa više padavina jer je osetljiva na sušu i visoke temperature, naročito u kritičnim fazama – cvetanje i nalivanje zrna. Zbog toga je heljdu u našim uslovima potrebno navodnjavati.

Za proizvodnju heljde vezuje se jedna zanimljivost. Naime, nakon žetve heljde kao glavnog useva, parcelu na kojoj je bila posejana ne treba obrađivati, već je ostaviti u stanju kakva je ostala nakon žetve.

heljda.jpg

Zrno koje se u toku vegetacije i prilikom žetve rasipalo po površini zemljišta, uz navodnjavanje će proklijati i biljka će normalno rasti i razvijati se.

Takav usev heljde kosi se traktorskim kosačicama, ostavi se na parceli kako bi se prosušio i kao takav predstavlja odlično hranivo za domaće životinje, naročito za koze. Za ovakav način proizvodnje u praksi se najbilje pokazala sorta heljde Novosadska. 

Postrna setva krmnog sirka i sudanske trave

Krmni sirak i sudanska trava imaju veće zahteve prema toploti a manje prema vodi, što je u našim agroekološkim uslovima od velikog značaja, s obzirom da se setva naknadnih kultura obavlja u vreme letnjih žega, najčešće u uslovima suvog ratarenja. Ove dve biljne vrste mogu podneti dugotrajnu zemljišnu i vazdušnu sušu, što ih svrstava u poželjne naknadne kulture.

Naime, zbog niskog koeficijenta transpiracije, krmni sirak i sudanska trava mogu da ostvare značajne prinose na sušnim lokalitetima i u regionima sa godišnjom količinom padavina od oko 350mm.

 Krmni sirak kao naknadni usev.jpg

Krmni sirak kao naknadni usev

Dobri predusevi za sirak i sudansku travu su leguminoze i usevi gustog sklopa koji ostavljaju zemljište čisto od korova (npr.žita). Setva se obavlja u prvoj polovini jula, nakon žetve žitarica i berbe graška za zrno. Optimalna dubina setve je 3-4cm, uz obavezno valjanje.

Ukoliko se ove kulture gaje za iskorišćavanje u zelenom stanju, setva se obavlja na međuredni razmak 25cm sa 25-30kg/ha semena. Sudanska trava za seno seje se na 12,5cm međurednog razmaka i sa setvenom normom 40-50kg/ha.

Preporučene sorte krmnog sirka za postrnu setvu su Titan i Siloking, dok je sorta Sava preporuka kada je u pitanju postrna setva sudanske trave. 

Postrna setva odnosi se prvenstveno na gajenje jednog useva kao naknadnog. Međutim, moguće je gajiti i neke krmne smeše kao npr. smeša kukuruza i krmnog graška ili grahorice i tritikalea, što u praksi nije toliko često zastupljeno.

Sudanska trava kao naknadni usev.jpg

Sudanska trava kao naknadni usev

Uzimajući sve navedeno u obzir, dolazimo do zaključka da je postrna setva ekološki prihvatljiva sa stanovišta čuvanja vlage, zelene pokrovnosti i smanjene upotrebe herbicida, i ekonomski isplativa, jer se setvom naknadnih kultura u toku jedne proizvodne godine po jedinici površine obezbeđuju dve žetve. 

Explore futher:

Are you a certification body? Join as company